Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije predvodio je misno slavlje o pedesetoj godišnjici posvete crkve Nacionalnog svetišta svetog Josipa u subotu 12. listopada 2024. u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu. Uz Nadbiskupa na misi su koncelebrirali mons. Jurarj Jezerinac, umirovljeni biskup, mons. Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije, te više od dvadeset svećenika duhovnika Molitvenih vjenčića Prečistog Srca Josipova.
Na početku misnoga slavlja okupljeni narod pozdravio je rektor svetišta mons. Antun Sente. Spomenuo se 10. obljetnice smrti graditelja svetišta mons. Marijana Radanovića, 40. obljetnice obnovljenog izdavanja Glasnika svetog Josipa i 60. obljetnice objavljivanja župnog lista. Podsjetio je na 1974. kada je kardinal Franjo Šeper posvetio crkvu sv. Josipa i na odluku hrvatskih biskupa predvođenih zagrebačkim nadbiskupom Franjom Kuharićem iz 1987. o proglašenju crkve sv. Josipa nacionalnim svetištem te na duhovnu snagu brojnost članova Molitvenih vjenčića Prečistog Srca Josipovog.
Uvodeći u euharistijsko slavlje mons. Kutleša je naglasio da su obljetnice prilika da si vjernici posvijeste i upitaju se vrše li one odgovornosti koje im je Bog povjerio.
U prigodnoj homiliji je između ostalog kazao:
“Danas ovdje obilježavamo važne obljetnice iz života dubovačke župe iz koje je izraslo ovo nacionalno svetište, koje je postalo simbol pobožne odanosti vjernika svetom Josipu, zaštitniku Hrvatske. Spominjemo se 10. obljetnice smrti omiljenog župnika mons. Marijana Radanovića, 60. obljetnice objavljivanja Župnog lista, 50. obljetnice posvete crkve svetišta i 40. obljetnice ponovljenog izdavanja Glasnika svetog Josipa. Ove obljetnice govore da se iza svega što donosi plod, a što je razlog našeg današnjeg okupljanja i zajedničke radosti, nalazi žrtva, odricanje, predanost i upornost posvećenih pojedinaca i zajednice vjernika.
Gradnja nove župne crkve svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu odvijala se u teškim vremenima komunističke vladavine. Trebalo je savladati mnoge prepreke, strahove i podmetanja, no u jednostavnosti srca i ljubavi prema Crkvi i svojim vjernicima, za župnika Radanovića nije bilo prepreka. Gradnju ove crkve, danas svetišta, pratila je i izgradnja duša, pri čemu je župnik Radanović poglede svojih vjernika usmjeravao prema svetom Josipu, izgrađujući ih u krepostima ovoga sveca. Značaj djelȃ čije obljetnice danas slavimo govori nam da je taj skromni i Bogu odani svećenik bio vizionar. Izlaženje Župnog lista, početak izgradnje nove crkve sv. Josipa, njezina posveta 1974. godine, širenje pobožnosti prema svetom Josipu pokretanjem Glasnika svetog Josipa – samo su vidljivi plodovi ideala koji su pokretali mons. Radanovića. Vjerujemo da se puno većim plodovima spašenih duša raduje u nebeskom zajedništvu s njima.
Formula koju nam mons. Radanović nudi za sreću je život u duhu vjere, poniznosti i slobode. Za njega je sretan čovjek onaj „koji ima mirnu dušu, koji ima savjest čistu i koji tako živi u svom životu da mu je duša uvijek čista, bezazlena i… tako prolazi zemljom čineći dobro…“ (iz života Radanovića na web stranicama Svetišta)
Ne može se u ovim riječima ne prepoznati njegov duhovni uzor u svetom Josipu, kojemu se utjecao i koji ga je nadahnjivao. Zadržimo se stoga i mi danas na ovim trima važnim stvarima za naš vjernički život – vjeri, poniznosti i slobodi. Njih slijede razboritost u djelovanju, čistoća srca i potpuno predanje Božjem djelu. Promotrimo ove duhovne kvalitete kroz navještaj Isusova rođenja Josipu, kazao je tom prilikom nadbiskup Kutleša.
Tumačeći evanđeoski navještaj Isusova rođenja sv. Josipu, Nadbiskup je istaknuo njegovu razboritost, čistoću srca i krepost mira. „Danas se u javnom prostoru olako rasipa intimom, osjećajima i nutarnjim stanjima. Polaže se pravo na sve i svašta samo u skladu s trenutnim raspoloženjem. Društvene mreže pune su alata koji nam olakšavaju javno izražavanje i iznošenje osjećaja držeći nas tako u vječnoj adolescenciji koja se teško probija do razboritosti zrelih odluka. Josip nam je primjer u razboritosti i načinu na koji postavlja svoje prioritete“, rekao je te pozvao na molitvu za djecu i mlade da „znaju cijeniti samozatajnost, da se ne osjećaju manje vrijednima ako svoju intimu i svoje osjećaje ne rasipaju po društvenim mrežama“.
Poručio je da vjernici ne mogu nekoga osuditi, a da prije toga ne osude same sebe i tako pogaze vlastito dostojanstvo. „Uzdržati se od suda i očekivati odgovor, koji nije uvijek očit, u konačnici je pitanje vjere na koju se nebo ne oglušuje. Molimo sv. Josipa da nam izmoli dušu čistu i uvijek bezazlenu kako je za svoje vjernike molio župnik Radanović. Kada molimo za čistoću, ne molimo samo za tjelesnu, već i za moralnu i duhovnu čistoću“, objasnio je.
„Ovdje je snažna poruka za mlade koji se odluče na život u braku i za one koji su već u braku. Sakrament ženidbe uzdiže zajedništvo ženidbenih drugova na razinu koju je Bog zamislio. Sumnjičavost, samozaštita, izostanak istinskog darivanja, gorčina i ljutnja – sve su to rane koje prečesto izjedaju i razaraju brakove kao što je to moglo biti u odnosu Josipa i Marije. Dragi mladi, držite do svoje vjere i svoga dostojanstva, trudite se oko čistoće srca i razboritosti u svome djelovanju“, poručio je.
„Dragi vjernici, molitva je naša snaga. Ovo euharistijsko slavlje njezin je najuzvišeniji izraz, u kojemu nam sam Bog dolazi u susret, čisti nas i osposobljuje za zajedništvo s njime te za djela ljubavi i milosrđa. Otvorimo mu svoja srca, budimo svjesni snage vjere i pođimo putovima ovoga svijeta čineći dobro u bezazlenosti srca i čistoći savjesti“, zaključio je mons. Kutleša.
Na kraju misnog slavlja, mons. Sente je zahvalio nadbiskupu na dolasku te mu uručio formular s popunjenim informacijama za proglašenje crkve sv. Josipa manjom bazilikom. Mons. Kutleša je zahvalio upravitelju svetišta na svemu što čini posljednjih godina i pohvalio ga jer „hodočasnika iz godine u godinu ima sve više“.
Rodbini mons. Radanovića, dvojici njegovih nećaka i nećakinji, nadbiskup je darovao statue sv. Josipa s upisanim spomenom obljetnice, kao i vlč. Nikoli Sanjkoviću, prvom kapelanu mons. Radanovića. Također, uručio je plaketu Nacionalnog svetišta mons. Ferdinandu Vražiću, za dugogodišnje uređivanje župnog lista, i s. Brigiti Badanjak, kao predstavnici svih sestara kćeri Božje ljubav koje su surađivale s mons. Radanovićem.
Nadbiskupu je darovana umjetnička slika, rad akademskog slikara Ivana Ivice Marekovića.
Vjernici su prije euharistijskog slavlja molili pobožnosti sv. Josipu, a od 9 do 12 sati imali priliku pristupiti sakramentu pokore.
Donosimo i nekoliko detalja za jasniju sliku slavlja navedenih lijepih obljetnica:
20 svećenika više od 2 sata neprekinuto je posluživalo sakramenta pomirenje, odnosno svete ispovijedi.
1800 vjernika pristupilo je sakramentu Euharistije, odnosno svete pričesti
3000 i više vjernika sudjelovalo na misnom slavlju
2 biskupa
22 svećenika sudjelovalo u koncelebraciji
1.055 – upisano misnih nakana
44 su župe, odnosno misije iz kojih su hodočastili Josipovi štovatelji
3 su države (RH, BiH, Austrija), iz kojih su pristigli Josipovi hodočasnici
1. liturgijsko čitanja pričitala je Elena Mrkonja, slijepa studentica 4. godine Hrvatskog jezika i knježevnosti
2. liturgijsko čitanje navijestila Ljerka Radanović, nečakinja prelata Marijana Radanovića. Njoj, njenom bratu Dubravku Radanoviću bratiću Marijanu Šingerbergeru, te vlč. Nikoli Sanjkoviću, prvom kapelanu prečasnog Radanovića Nadbiskup je predati statue svetog Josipa s upisnim spomenom na ovaj dan.
3 plakete Nacionalnog svetišta svetog Josipa:
Nadbiskupa Kutleša tom je prigodom uručio Plaketu Nacionalnog svetište svetog Josipa slijedećim osobama: mons. Ferdinadu Vražiću, za višegodišnje uređivanje Župnog lista kojemu ovom prigodom slavimo 60 godina objavljivanja
– preč. Lojzeku Burji, višegodišnjem uredniku Glasnika svetog Josipa, kojemu ovom prigodom slavimo 40 obljetnicu obnovljenog objavljivanja, te župniku i drugom rektoru Svetišta, koji je s prelatom Radanovićem živio zadnjih 15 godina života, krhko tijelo ga je spriječilo nazoćiti.
č. s. Brigiti Badanjak KBLJ koja predstavlja sve časne sestre Kćeri Božje Ljubavi kao dugogodišnjoj suradnici prelata Radanovića, tajnici Glasnika i voditeljici zbora, vjeroučiteljici, a sada sakristanki.
Kao zahvalu Nadbiskupu, mladi bračni par Borna i Lorena Ninčević sa svojom šestomjesečnom kćeri Klarom, u ime okupljeni predali su Nadbiskupu umjetničku sliku rad akademskog slikara Ivana Ivice Markovića. Slika je dio ciklusa kojim je obogaćen prostor obnovljene sakristije.
Nadbiskupu je rektor Svetišta mons. Sente predao ispisane podatke s mnoštva fotografija ukoričenih u prigodnu brošuru u svrhu dobivanja naslova manje bazilike, a za ovo Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu.
2.000 kobasica, te prigodni sok podijeljeno je za ručak okupljenim hodočasnicima
30-ak volontera posluživalo je hodočasnike tokom cijelog hodočasničkog dan
