Događanja

Završetak Godine svetog Josipa i blagoslov najvećega mozaika u Hrvatskoj

  Najveći mozaik sakralne umjetnosti već neko vrijeme krasi interijer Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. Na misnom slavlju, 8. prosinca 2021. godine, svečano ga je blagoslovio mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.

Najveći mozaik sakralne umjetnosti već neko vrijeme krasi interijer Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. Na misnom slavlju, 8. prosinca 2021. godine, svečano ga je blagoslovio mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.

Mozaik je djelo akademskog slikara prof. Josipa Botterija Dinija. Sastoji se od oko pola milijuna raznobojnih staklenih komponenata. Uz još deset pomoćnika stakalca je slagao u plohe od jednog četvornog metra, te ih samo u jednoj takvoj plohi ima 2.500. Za slaganje svih 168 ploha, odnosno više od pola milijuna komadića stakla trebalo im je devet mjeseci, a onda još dva tjedna slaganje tih ploha na zid Nacionalnog svetišta, te još šest tjedana završnih korekcija i čišćenja. Mozaik u središnjem dijelu prikazuje rođenje spasitelja svijeta, koje se događa u obitelji Marije i Josipa, kojemu su se došli pokloniti anđeli i mudraci iz čitavog svijeta. Ispunjen je mnogobrojnim detaljima, od kršćanskih simbola iz vremena kad su doseljeni Hrvati primili kršćanstvo, pa sve do pojave nacionalnog identiteta – šahovnice.

U homiliji je biskup Gorski naglasio da, iako je završetak Godine svetog Josipa, Crkva čitanjima upućuje više na Mariju i na razloge zbog kojih je bilo potrebno da Bog u svojoj providnosti providi i Marijino začeće, rođenje, ali i svetog Josipa. “Pismo nam upečatljivim opisima daje odgovor na pitanje odakle to silno zlo koje nas pogađa i nema čovjeka koji ga nije iskusio. Zlo je plod nepovjerenja i neposlušnosti Božjoj riječi. Tako izlazi iz Pisma. Ljudski rod je zaveden od Zloga, nastao je poremećaj u odnosu između čovjeka i Boga, u napetosti između onoga što jesmo i što želimo biti i što je Bog zamislio da trebamo biti.”

Mons. Gorski je naglasio i da se neposlušnost Bogu u slabosti naše ljudske naravi trajno ponavlja kao Adamov grijeh te da mi ljudi ne možemo odlučivati o granici dobra i zla jer to pripada samo Bogu. Kada nestane naše povjerenje u Boga javlja se nepovjerenje i strah od drugoga, strah od odgovornosti i prebacivanje krivnje na drugoga pa čak i na samoga Boga. “Ali prebacivanje krivnje ne rješava naš problem. Štoviše, srce postaje okorjelo, savjest otupljuje i više nema snagu podići svoj glas, a mi se onda skrivamo od Božjega lica. Tako je put prema još većem zlu otvoren. Dobrim se proglašava ono što je korisno ili poželjno, zadire se ljudskom voljom u područja od presudne važnosti za ljudski rod, donose se zakoni protivni ljudskoj naravi, pod maskom ljudskih prava ruše se temeljna ljudska prava, pod maskom slobode uvode se strukture koje potpuno zarobljavaju pojedince i narode.”

Biskup Gorski je istaknuo da u našem izvitoperenom društvu vrlo mali broj ljudi odlučuje o većini, a kada se iz toga odlučivanja izbaci Bog i najljepši Božji dar ljudskom rodu – Božić, čini se da čovjek sve može. Bijeg od Boga samo je potvrda duboko usađene krivnje i upadanje u zamku neodgovorne slobode. Nadodao je i da je Marija jedinstven primjer Božjeg djelovanja u ljudskoj osobi. “Kada se jedna osoba potpuno predaje Bogu postaje Božje oruđe za izgradnju bolje zemlje, boljeg ljudskog društva i Kraljevstva nebeskoga. Spasenje je došlo po Isusu Kristu, ali on je došao po Mariji. Tako žena stoji na početku ostvarivanja Božjeg plana i stvaranja novog roda. Njezina duhovna snaga sam je Gospodin kojem je vjerovala, a njezina ljudska potpora i razumijevanje je sv. Josip, njezin zaručnik.”

 

Rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa mons. Antun Sente prisjetio se mons. Marijana Radanovića, graditelja Nacionalnog svetišta svetog Josipa te njegove ustrajnosti u gradnji zgrade crkve i žive Crkve, ali i svih brojnih hodočasnika koji rado dolaze u Svetište. Podsjetio je i na brojne darove koje su vjernici ugradili u zavjetni kalež kojeg je osmislila akademska kiparica Linda Milić Kršnjavi, na vitraje koje je izradio akademski slikar Josip Botteri Dini te svetohranište, djelo profesora Hrvoja Ljubića. “Najveći mozaik u Hrvatskoj u Josipovu svetištu ima posebnu snagu jer predstavlja spasonosnu činjenicu da se naš Bog htio utjeloviti, da je Riječ Tijelom postala”, rekao je mons. Sente i nadodao da je Botteri Dini sa suradnicima na mozaiku radio devet mjeseci.

Prof. Josip Botteri Dini u umjetnost je poznat i kao bard sakralnog slikarstva. Njegova djela krase brojne crkve u Hrvatskoj. U Josipovom svetištu u Karlovcu, Botteri Dini autor je postavljenih vitraja i nedavno postavljenog, danas svečano predstavljenog mozaika.

„Blagoslov mozaika u Nacionalnom svetištu svetog Josipa, posebno me dira u dušu jer se ta posveta odvija uoči Božića, a na blagdan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije. Završava i Godina svetog Josipa, koju je proglasio papa Franja. Ovaj mozaik je u mojem slikarskom radu najveći površinom. Želio sam i da bude u svemu uzoran, ali o tome će odlučivati likovni teoretičari i vi, dragi štovatelji svetog Josipa. Ovih mi se dana iz svetišta javio moj prijatelj, vlč. Kujundžić, kojega ste imali priliku slušati kada je ovdje predvodio misno slavlje. Rekao mi je, nakon što je vidio mozaik – Josipe ovdje kao da su se otvorila vrata Raja, vrata nebeska. Velika mi je radost bila čuti tu pohvalu. Sveti Josip je zauvijek svetac obitelji, a kršćanstvo nije moglo naći bolji uzor obitelji od Svete nazaretske obitelji“,rekao je prilikom blagoslova mozaika prof. Botteri Dini.

Nakon misnog slavlja u ime Nacionalnog svetišta svetog Josipa, obitelj Klarić darovala je mons. Gorskom, u znak zahvale, umjetničku sliku, kao i prof. Botteri Dini. Domaćin, mons. Antun Sente zahvalio se svima na svakoj pomoći i upućenoj molitvi. Zahvalio se prof. Botteriju Diniju i njegovim radnicima na izvršenom radu, kao i Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji na potpori i podršci u daljnjem razvoju Nacionalnog svetišta.

 

Čitaj dalje

Agape na festivalu „Hodočašće u došašće“ u Pakracu

Sveti Nikola dijelio darove u Josipovu svetištu

“BOG TREBA RADNIKE!”