Prof. dr. sc. Mario Cifrak, OFM, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predvodio je misno slavlje u Nacionalnom svetištu i bazilici svetog Josipa u Karlovcu u srijedu 2. rujna 2026. godine.
Koncelebrirao je mons. mr. sc. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa, a liturgijsko pjevanje animirali su članovi župnog zbora „Sveti Josip“ uz orguljsku pratnju voditeljice zbora s. Blandine Rakarić, KBLJ.
Tumačeći evanđeoski izvještaj o Isusovu dolasku u Šimunovu kuću i ozdravljenju njegove punice, prof. Cifrak istaknuo je da Isus, kojega je nečisti duh u kafarnaumskoj sinagogi prepoznao kao Sveca Božjega, iz sinagoge dolazi u običan ljudski dom. Tako Šimunova kuća postaje mjesto susreta, ozdravljenja i služenja.
Propovjednik je podsjetio da je Isusovo javno djelovanje započelo u Galileji te da je u nazaretskoj sinagogi na sebe primijenio riječi proroka Izaije: „Duh Gospodnji na meni je jer me pomaza.“ Posebno se osvrnuo na Isusove riječi: „Danas se ispunilo ovo Pismo što vam još odzvanja u ušima.“
„Taj je ‘danas’ ključan za svakoga od nas. Svaki je dan važan u našem životu. Jesu li se u našim ušima ispunile Božje riječi, Isusove riječi i njegovo Evanđelje? Što smo danas učinili za izgradnju Kraljevstva Božjega?“, upitao je prof. Cifrak.
Govoreći o značenju kuće u Svetome pismu, naveo je primjere prvih kršćanskih zajednica koje su se okupljale po domovima i u njima lomile kruh. Podsjetio je na kuću Šimuna kožara u Jopi, iz koje je Petar krenuo navijestiti Evanđelje rimskom satniku Korneliju, kao i na Lidijinu kuću te kuću tamničara u Filipima. Božja se riječ tako širila iz kuće u kuću, stvarajući nove zajednice vjernika.
Kao središnju poruku homilije prof. Cifrak istaknuo je Isusov dolazak u čovjekovu svakodnevicu, osobito u njegovu samoću, bolest i životne teškoće.
„Čovjek je u kući često sam između svoja četiri zida, prepušten samoći i zaboravu drugih. Tako se može osjećati i dok je zdrav, a još više kada se suoči s bolešću i različitim životnim teškoćama. Upravo u takvu kuću dolazi Svetac Božji. Dolazi Isus“, poručio je propovjednik.
Naglasio je da utjelovljeni Sin Božji ulazi u čovjekovu svakodnevicu kako bi je iscijelio i ozdravio. Ozdravljena Šimunova punica odmah ustaje i poslužuje, čime pokazuje da istinski susret s Isusom čovjeka osposobljava za služenje drugima.
„Kako je u našim kućama, domovima, obiteljima i župnim zajednicama? Rijetko se tko usuđuje posluživati jer nam se katkada čini da nas posluživanje ponižava i da nije dostojno našega položaja. Ipak, pozvani smo posluživati – u svojoj obitelji i u svojoj župnoj obitelji“, istaknuo je prof. Cifrak.
Osvrnuo se i na nezamjenjivu ulogu žena u prvim kršćanskim zajednicama koje su se okupljale po kućama. Naglasio je da se veličina Kristova učenika ne očituje u položaju, nego u spremnosti na služenje, po uzoru na Isusa koji je došao služiti čovjeku.
Zaključujući homiliju, poručio je da naviještanje Kraljevstva Božjega mora biti prožeto snagom kojom je Isus pobjeđivao zlo i vraćao dostojanstvo odbačenima. Upozorio je kako nije dovoljna religioznost koja se zaustavlja samo na molitvama i hodočašćima, nego je potrebno nasljedovati utjelovljenoga i pogaženoga Sina Božjega, rođenoga od Djevice Marije, za kojega se brinuo sveti Josip.
Studij teologije i novi prijevod Svetog Pisma
Nakon propovijedi mons. Sente zahvalio je dekanu Cifraku na tumačenju Božje riječi te ga je, potaknut nazočnošću ministranata, među kojima je bio i mladić koji odlazi u sjemenište, upitao zašto bi mladi trebali upisati Katolički bogoslovni fakultet.
Prof. Cifrak odgovorio je da je studij na KBF-u namijenjen svima koji vole Crkvu, žele joj služiti i biti Isusovi apostoli u današnjem svijetu. Podsjetio je da na Fakultetu ne studiraju samo budući svećenici, redovnici i redovnice nego i vjernici laici koji se pripremaju za vjeroučiteljsku službu, kao i budući crkveni glazbenici, orguljaši, dirigenti i voditelji pjevačkih zborova.
Dekan je istaknuo da Katolički bogoslovni fakultet u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem izvodi dvopredmetne studije, pa je moguće studirati vjeronauk zajedno s poviješću ili sociologijom. Govorio je i o potrebi za novim vjeroučiteljima, osobito zbog postupnog odlaska u mirovinu generacije vjeroučitelja koja je među prvima započela raditi u školama.
Predstavio je i dvogodišnji program Teološke kulture, namijenjen vjernicima laicima koji žele bolje upoznati i produbiti svoju vjeru, kao i mogućnost ponovnoga pokretanja dopisnog studija teologije za osobe koje ne mogu redovito dolaziti na Fakultet.
Na pitanje treba li čitati novi prijevod Biblije, prof. Cifrak odgovorio je potvrdno, naglasivši vrijednost čitanja i uspoređivanja različitih prijevoda Svetoga pisma. Okupljeni su mu na završetku pljeskom zahvalili na predvođenju misnog slavlja, tumačenju Božje riječi i predstavljanju mogućnosti studiranja i cjeloživotnog obrazovanja na Katoličkome bogoslovnom fakultetu.
