338. obljetnica izbora svetog Josipa za zaštitnika Hrvatskog kraljevstva i 7. nacionalni susret Molitvenih vjenčića Prečistog srca Josipa svečano je proslavljen misnim slavljem u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu u subotu 7. lipnja 2025. godine.
U ime Predsjednika Hrvatskog sabora okupljene vjernike pozdravio je Damir Mandić, saborski zastupnik i gradonačelnik Karlovca, a misno je slavlje predvodio don Martin Jadreško, župnik svetog Josipa u Zadru Plovanija. Koncelebrirao je mons. Antun Sente ml., rektor Josipova svetište ta svećenici duhovnici Josipovih vjenčića: župnik sv. Josipa iz Pule, sv. Antuna Opata iz Kršana vlč. Jure Prokić, župnik sv. Mihaela Arkanđela iz Lovasa vlč. Domagoj Vidaković, duhovni pomoćnik u župi sv. Ivana Nepomuka Stupnik Lučko vlč. Ivan Zovko, župnik Presvetog Trojstva iz Donje Stubice vlč. Ivan Brlečić, župnik sv. Josipa iz Rijeke don Josip Kljajić, župnik sv.. Josipa Radnika iz Zadra, Plovanija, don Martin Jadreško, župnik sv. Tri Kralja Banija Karlovac vlč. Antun Kolić, župnik Veleševca vlč. Ivan Mikšić i župnik Presvetog Srca Isusova Novi Centar Karlovc vlč. Kristijan Gatarić.
Pozdrav Rektora
Nacionalno svetište svetog Josipa svake godine na poseban način obilježavao obljetnicu izbora svetog Josipa zaštitnikom Hrvatske na što obvezuje Statut Nacionalnog svetišta kojega su izdali biskupi Hrvatskog govornog područja 1987. godine o 300. obljetnici odluke Hrvatskog sabora kojom proglašava svetog Josipa Zaštitnikom Hrvatske, što su biskupi kasnije protumačili da sabornici, na poticaj i preporuku zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, nisu mislili na apstraktno kraljevstvo već na hrvatski narod, kazao je u uvodnom pozdravu rektor Josipova svetišta mons. Sente, te dodao kako je ovo lijepa prigoda da obilježimo i 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva.
Pozdrav izaslanika Predsjednika Hrvatskog Sabora
U ime predsjednika Hrvatskog sabora gospodina Gordana Jandrokovića i u svoje osobno ime prisutne je pozdravio karlovački gradonačelnik i saborski zastupnik Damir Mandić, istaknuvši kako su hrvatski sabornici prije 338. godina izabirući svetog Josipa za zaštitnika Hrvatske stavili Josipa kao ideal pred sve one koji su tada i kasnije će živjeti u našoj Hrvatskoj. Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu je simbol i te odluke Hrvatskog sabora, a sv. Josip je i zaštitnik grada Karlovac i Karlovačke županije. Nama je sveti Josip sve. Smatram da nam je dobro imati na umu, pogotovo nama koji smo u javnim poslovima, kao i svim Hrvaticama i Hrvatima, rad, solidarnost i pravednost, ono što sveti Josip simbolizira. Koliko će te vrijednosti živjeti u našem društvu ovisi o nama, a sveti Josip će nam pomoći, kazao je Mandić okupljenima i pozvao ih da se uvijek iznova vračaju u grad Karlovac koji čuva središnje mjesto štovanja svetog Josipa, a sveti Josip čuva grad Karlovac.
Homilija propovjednika
U prigodnoj homiliji don Martin je između ostalog kazao kako danas slavimo 338 obljetnicu od onoga povijesnog dana kada je Hrvatski sabor potaknut dubokom vjerom i mudrošću biskupa Marina Borkovića 1687. godine svečano proglasio svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije i djevičanskog oca našeg Gospodina Isusa Krista nebeskim zaštitnikom hrvatskoga naroda i Domovine.
To je bio čin pouzdanja u Boga u vrijeme kada je naša zemlja trpjela ratove, nesigurnosti i gubitke. Narod koji je bio pogođen izvana, ali nikada slomljen iznutra odlučio je staviti svoju budućnost pod moćni zagovor tihog pravednika svetoga Josipa.
Danas i mi s ponosom na prošlost i nadom u budućnost dolazimo pred oltar Gospodnji, donosimo mu svoje molitve, svoje obitelji, svoju domovinu i stavljamo ih sve pod zaštitu svetoga Josipa, Isusova djevičanskog oca, zaštitnika sveopće Crkve i našeg nebeskog zagovornika. Danas s ponosom i zahvalnošću spominjemo taj povijesni čin vjere našega naroda učinjenog u vremenu velike kušnje, ali i još veće nade. Tih godina Hrvatska je bila iscrpljena i ranjena. Iza nas su bila desetljeća Turskih osvajanja, ratova, pljački, raseljavanja, bolesti i gladi. Tadašnja Hrvatska bila je svedena na prostor između Save, Kupe i Jadranskog mora, ono što su tada nazivali ostaci, ostataka nekad slavnoga kraljevstva. Međutim, baš u tom povijesnom trenutku kada je počeo prevrat, kada je kršćanska vojska pod vodstvom Habsburga napredovala prema oslobođenju, Sabor u Zagrebu nije slavio vojne pobjede nego je tražio duhovno sidro, čvrsto uporište za budućnost naroda. Tada biskup Borković, čovjek duboke vjere i domoljublja predlaže saboru da se sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije i djevičanski otac Isusa Krista proglasi nebeskim zaštitnikom Kraljevine Hrvatske. Odluka je kako piše donesena jednoglasno i svečano unesena u saborske spise. „Proglašujemo i biramo svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije za posebnog zaštitnika Kraljevstva Hrvatske pred Bogom.“
U teškim vremenima povijesti naši su predci prepoznali upravo u svetom Josipu oca i zaštitnika. Te godine 1687. kada su mnogi narodi Europe pa tako i Hrvatski trpjeli od ratova Osmanlija, kuge, nesigurnosti, Sabor nije tražio zaštitu u moćnicima ovoga svijeta nego upravo u svetom Josipu, radniku, ocu, Božjem pravedniku.
I danas 338 godina kasnije moramo se zapitati tko nas štiti, kome se mi to utječemo, koga to nasljedujemo. Sveti Josip nas i danas poziva da mu se obratimo. Ne kao nekom dalekom svecu nego kao našem nebeskom zaštitniku i prijatelju. Jer je bio otac, muž i radnik, upravo zato može biti uzor muževima, očevima, radnicima i svim vjernicima. U njemu je i Hrvatski sabor vidio ideal kršćanskog muškarca, ali i zaštitnika Domovine. Kao što je čuvao Isusa i Mariju tako može čuvati i naš narod u olujama povijesti.
I danas je naša Domovina opet izložena drugim nekim opasnostima, moralnim slomovima, raspadanju tolikih obitelji, iseljavanju mladih, a svjedočimo i demografskom slomu i pustoši u mnogim našim krajevima. I opet vapimo Josipu da nas vodi sigurnim putem.
Draga braćo i sestre sveti Josip nije samo svetac za oltare, on je svetac za svaki dan. Uzor očeva, radnika, muževa, ljudi koji rade u tišini i predanosti. On je zaštitnik i obitelji, Crkve, Domovine i svakoga tko traži Boga. U vremenu kada se urušavaju vrijednosti obitelji, rada i vjere, Josip nas uči šutjeti pred Bogom, a govoriti djelima. Uči nas ne bježati od odgovornosti nego je prihvatiti s povjerenjem u Boga. Sveti Josip nije bio zaboravljen kroz povijest Crkve. Naprotiv mnogi sveci i svetice isticali su njegovu veličinu i zazivali njegov zagovor, kazao je propovjednik don Martin.
Svjedočanstvo župnika svetog Josipa u Zadru
Pri kraju misnog slavlja don Martin je posvjedočio kako njegova župa Svetoga Josipa Radnika u zadarskom naselju Plovanija slavi ove godine 50 godina od izgradnje župne crkve. Na blagdan svetog Josipa 1975. blagoslovljena je župna crkva sveto Josipa koja je bila prva crkva u Zadru sagrađena nakon Drugog svjetskog rata i vjerujemo da se to ostvarilo zagovorom svetog Josipa da je on izmolio građevinsku dozvolu i dopuštenje za gradnju. Pobožnost i kult prema svetom Josipu od tada postoji. Međutim pojavom Molitvenih vjenčića Prečistog Srca Josipova dogodila se bitna promjena. Pobožnost prema svetom Josipu postala je puno intenzivnija, življa, redovitija. Prije je to bilo onako pred Josipove blagdane uglavnom, devetnica, a sada je svaka srijeda posvećena svetom Josipu. Molitelji se okupljaju svake srijede bez obzira koje je doba godine na molitvu krunice i ostale pobožnosti na čast svetog Josipa. U ovih tri godine osnovali smo 9, a uskoro će biti osnovan 10. Molitveni vjenčić Prečistog Srca Josipova u koje su uključeni ne samo naši župljani nego i mnogi drugi stanovnici našega grada Zadra, koji njeguju pobožnost prema svetom Josipu i žele biti dio te lijepe molitvene inicijative. Vidimo velike plodove u narodu, vidimo velike plodove u našim župama, vidimo velike plodove širenja pobožnosti prema svetomu Josipu koji je naš nebeski zaštitnik i pokrovitelj.
Snaga i izvještaj djelovanja Josipovih vjenčića
Zahvaljujući okupljenima mons. Sente je iznio kratko izvješće o djelovanju Molitvenog vijenca Prečistog Srca Josipova
Slijedeći nacionalni susret svih članova Molitvenih vjenčića Prečistog Srca Josipova biti će 18. listopada. Misno će slavlje predvoditi mons. dr. Petar Palić, biskup mostarsko duvanjski i trebinjsko mrkanjski. Do sada su osnovana 233 vjenčića. Svaki vjenčić se sastoji od duhovnika voditelja i 31 molitvenog člana. Jedan molitveni član može biti i cijela jedna obitelj. Nacionalno svetište svetog Josipa uredno čuva popis svih molitvenih članova. To znači da su u Nacionalnom svetištu zapisano oko 10 000 stalnih molitelja Josipovih štovatelja. Molitvena knjižica koju dobije svaki molitveni član prevedena je na njemački jezik, a upravo je završen prijevod na poljski jezik. Uz hrvatske duhovnike vjenčiće vode i austrijski svećenici, a uskoro će i poljski izvijesto je okupljene mons. Sente.
Zahvala i darovi
Na kraju misnog slavlja u znak zahvale saborskom zastupniku Mandiću i predvoditelju misnog slavlja don Jadrešku uručena su slike Josipa Botterija Dinija, autora najvećeg mozaika u Hrvatskoj koji krasi oltar Josipova svetišta u Karlovcu. Sve hodočasnike članovi Josipovih vjenčića iz Karlovcu počastili su hodočasničkim ručkom.
Hodočasnički dan završio je euharistijskim klanjanjem koje je u Svetištu predvodio vlč. Domagoj Vidaković.
Hodočasnici iz cijele Hrvatske
Svetom Josipu o 338. obljetnici izbora svetog Josipa za zaštitnika Hrvatske hodočastili su vjernici iz župa: sv. Leopold Bogdan Mandić – zagrebačka Dubrava, sv. Josip – Pul, sv. Antun Opat – Kršan, sv. Mihael Arkanđeo – Lovas, sv. Ivan Nepomuk – Stupnik Lučko, Presveto Trojstvo – Donja Stubica, sv. Josip – Rijeke, sv. Antun Padovanski i Gospa Lurdska – Zvijerci Bjelovar, Isusovo Uskrsnuće – Sesvetski Kraljevac, sv. Ivan Glavosjek i sv. Matej – Bizovac, sv. Josip Radnik – Zadar Plovanija, sv. Josip Radnik – Klinča Sela, Zdenčina, Uznesenje B D Marije – Kupinec, sv. Josip – Dugi Rat, sv. Martin – Hrnetić, sv. Tri Kralja – Banija, Karlovac, Uznesenje BDM – Cetingrad, Uzvišenje sv. Križa – Završje, sv. Agneze – Medulin, sv. Nikola – Jastrebarsko, sv. Jelena Križarica – Zabok, sv. Marija Anđeoska – Sesvetska Sopnica.
Na kraju dana karlovačkoj rijeci hodočasnika pridružili su se vjernici zagrebačke župe svetog Ivana iz Utrina predvođeni svojim župnikom mr. Tomislavom Škenderom.
