U Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu i ove je srijede, 11. veljače 2026. godine, bilo osobito svečano. U ozračju tradicionalne pobožnosti „Prvih devet srijeda svetom Josipu“ okupili su se brojni hodočasnici iz Karlovca, drugih krajeva Hrvatske te inozemstva, uključujući i Švicarsku.
Poseban pozdrav upućen je župljanima Župe Blažene Djevice Marije Snježne iz Karlovca – Kamensko, koje vode oci pavlini, predvođeni župnikom i provincijalom hrvatskih pavlina ocem Ivanom Šarićem OSPPE. Upravo je ova župa predvodila liturgijsko slavlje pjesmom i čitanjima, nastavljajući lijepu tradiciju da karlovačke župe animiraju srijede u svetištu.
Misno slavlje predvodio je fra Ivan Marija Lotar OFMConv, rektor bazilike na Svetom Duhu, uz koncelebraciju dr. sc. Zlatka Vlaheka OFMConv, fra Luke Madunića OSPPE, župnog vikara na Kamenskom, te mons. Antuna Sente ml., rektora Josipova svetišta.
Blagdan Gospe Lurdske i Dan bolesnika
Misno slavlje bilo je prožeto spomenom na blagdan Gospe Lurdske, koji se ujedno obilježava kao Dan bolesnika – dan koji je prije 34 godine proglasio sveti Ivan Pavao II.
U prigodnoj homiliji fra Ivan Marija Lotar istaknuo je kako se toga dana ne slavi bolest, nego se u molitvu donose vlastite slabosti, patnje i rane – tjelesne i duhovne. Vjernici su pozvani da pred Gospodina iznesu sve ono što ih opterećuje te da, po zagovoru svetoga Josipa i Blažene Djevice Marije, prepoznaju Božje milosrđe.
Propovjednik je naglasio kako zdravlje možemo prihvatiti i kao dar, ali i kao odgovornost. Upozorio je na potrebu brige o vlastitom životu, ali i na opasnost pretjerane navezanosti na zdravlje. Posebno je istaknuo kako bolest, iako teška, može postati prostor milosti, dubljeg povjerenja u Boga i unutarnjeg mira.
Polazeći od biblijskog izvještaja o kraljici od Sabe i kralju Salomonu, vjernike je potaknuo na promišljanje o vlastitoj potrazi za Božjom mudrošću, koju će najlakše prepoznati u čistoći vlastitoga srca. Kraljicu od Sabe predstavio je kao simbol čovjeka koji je spreman krenuti na zahtjevan put kako bi pronašao istinu.
I hodočašće u svetište može biti dolazak po milost, oproštenje i duhovnu snagu.
Prava se vjera očituje djelima, a ne samo riječima, a najdublje je ozdravljenje ono koje zahvaća ljudsko srce – oslobođeno oholosti, površnosti i licemjerja, poručio je fra Ivan.
Odgovornost za vlastito zdravlje
Bolest je teška stvar, jedan od najtežih dijelova ljudskog postojanja. Nitko ne želi biti bolestan. Za neke bolesti nismo krivi; riječ je o spletu okolnosti, genetici i drugim čimbenicima. No, za neke doista snosimo odgovornost.
Nezdrav način života, obilježen stresom i umišljenim osjećajem nezamjenjivosti, neuredna prehrana, pretjerano konzumiranje pića, nedostatak kretanja, uporaba droga i drugih opojnih sredstava, kao i pretjerano korištenje društvenih mreža i sredstava društvene komunikacije općenito – sve to utječe na naše zdravlje te nas može okrijepiti ili satrti.
Stoga je dobro učiti od kraljice od Sabe, koja traži mudrost – ne ljudsku, nego božansku, uzvišenu i duboku. Kada je pronalazi, ta je spoznaja mijenja. To je potrebno i nama danas: donošenje mudrih odluka koje ozdravljaju najprije duh, a potom i sve ostalo.
Jer ono što nas najviše razbolijeva jest odsutnost Boga u našem životu, koja se očituje u ustrajnom stanju teškoga grijeha. Kada Isus govori o čišćenju ljudske nutrine, govori upravo o tome. Poziva nas da zaronimo u vlastite dubine, da se suočimo sami sa sobom kako bi nas Bog mogao očistiti od svake nečistoće i ozdraviti, poručio je okupljenima fra Ivan Marija Lotar.
Predstavljena Bazilika svetog Antuna Padovanskog
Pri završetku misnog slavlja mons. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa, ukratko je predstavio Baziliku svetog Antuna Padovanskog, jednu od važnijih sakralnih građevina u Zagrebu i središte pastoralnog života franjevaca konventualaca, koja je ujedno i župna crkva.
Župa je osnovana 1. siječnja 1932. godine, u vrijeme intenzivnog razvoja zagrebačkog naselja Sveti Duh, kada se pokazala potreba za većim bogoslužnim prostorom. Gradnja crkve započela je 1931., u godini obilježavanja 700. obljetnice smrti sv. Antuna Padovanskoga, a glavni radovi završeni su 1934. godine.
Crkva je posvećena 8. prosinca 1934., kada ju je blagoslovio zagrebački nadbiskup Antun Bauer, dok je istoga dana prvu svetu misu slavio tadašnji nadbiskup koadjutor, blaženi Alojzije Stepinac. Unutarnje uređenje dovršeno je gotovo pola stoljeća kasnije – 24. studenoga 1984. crkva je svečano posvećena, čime je zaključen proces potpunog liturgijskog i umjetničkog oblikovanja interijera. Iste je godine bazilika od papinske bazilike u Padovi primila relikvije sv. Antuna, kao tada jedina u svijetu.
Interijer crkve krase djela istaknutih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća: Ljube Babića, Tihomira Lončara, Vasilija Jordana, Hrvoja Ljubića, Vlade Radasa i Vida Vučaka. Posebno su istaknute freske i slike koje je Tihomir Lončar dovršio, a blagoslovio požeški biskup Antun Škvorčević 24. studenoga 2017. godine. Na ulazu u crkvu iste su godine postavljena poprsja bl. Alojzija Stepinca i kardinala Franje Kuharića, rad kipara Vida Vučaka.
Značajan datum u novijoj povijesti župe bio je 8. kolovoza 2022., kada je crkvi dekretom Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata dodijeljen naslov manje bazilike (basilica minor). Dekret je uručen 16. rujna 2022., a svečano proglašenje održano je 8. prosinca 2022. euharistijskim slavljem koje je predvodio kardinal Josip Bozanić.
Danas Bazilika sv. Antuna na Svetom Duhu ostaje važno duhovno središte Zagreba – ne samo kao župna crkva, nego i kao snažno hodočasničko, ispovjedno i kulturno-umjetničko mjesto, osobito povezano s pobožnošću prema sv. Antunu Padovanskom.
Zahvala i darovi
Pri kraju misnog slavlja franjevcima sa zagrebačkog Svetog Duha uručene su replike, ispisane u 3D tehnici, dvaju Josipovih kupova Nacionalnog svetišta: fra Ivanu u znak zahvalnosti za predvođenje misnog slavlja, a fra Zlatku u znak zahvalnosti za pomoć u postupku traženja statusa manje bazilike.
Posebno mu je zahvalio što je pomogao izradu prigodnih grbova pape Lava XIV. i papine manje bazilike svetog Josipa u Karlovcu koji će krasiti ulaze u Josipovo svetište.
Najava sljedećih događanja
Vjernici su pozvani na iduću srijedu, kada se slavi Pepelnica, a misno slavlje predvodit će dr. Vlado Mikšić, pročelnik Ureda za kulturu Zagrebačke nadbiskupije.
Nakon toga slijedi tradicionalna Pepelnica umjetnika s temom:
„Treba li današnjem hrvatskom društvu kršćanska umjetnost?“
Svetište tako i dalje ostaje mjesto molitve, susreta i duhovne obnove – prostor u kojem se, iz srijede u srijedu, traži čisto srce i pronalazi Božja mudrost.
