Pri kraju mise srijedom dr. Lakušić odgovorio je na nekoliko pitanja domaćina, rektora Nacionalnog svetišta svetog Josipa mons. Antuna Sentea a vezanih za obnovu zagrebačke katedrale.
„To je jedina katedrala u svijetu koja je bila toliko blizu epicentru potresa. Htjeli smo da ju obnavljaju hrvatski inženjeri, htjeli smo da znanje hrvatske akademske zajednice ponudi rješenje obnove na dobrobit svih. Bilo smo sretni da je Zagrebačke nadbiskupija prihvatila naše rješenje. Bili smo odlučni pristupiti i tražiti rješenje ovako složenome zadatku. Obnova Zagrebačke katedrale kada se gleda kao jedan veliki projekt jest jedan od tri najvećih projekata u svijetu, kada govorimo o obnovama katedrale. To je toliki složen zadatak, ne samo u inženjerskom pogledu nego zahtjevan i u vremenskom i u novčanom. Drago nam je da je monsinjor Koren prihvatio rješenje i vjerovao u sve naše korake koje smo nudili. Još 2020. godine u svibnju odmah nekoliko mjeseci nakon potresa predvidjeli smo dvanaest koraka koji su potrebni da bi ih u narednih pet godina sve bilo dogotovljeno. Upravo smo na taj način i krenuli uz naravno veliku pomoć Vlade RH uvjereni da se može obnoviti i dobiti sigurniji objekt u odnosu na ono vrijeme kada je građeno. Krenuli smo skromno, bez neke velike pompe.
Ono što je danas važno i bitno Zagrebačka je katedrala kao građevina u cijelosti sigurna. Ono što je bilo problematično je svod koji je bio u katedrali dosta razrušen. Sada je on stabilan, siguran, zidovi više nisu u opasnosti da bi se razdvojili. Krovište koje je u jednom potresu otišlo na jednu stranu, a u drugom potresu u Petrinji, vratio se skoro na poziciju gdje bi trebalo biti, također je osigurano. Nadalje, tornjevi, odnosno zvonici Katedrale bili su najveća opasnost koja se mogla dogoditi. Izvana obzirom da su visoki, djeluje da se neće ništa dogoditi, no mnogi kamen nije bio na onoj poziciji koja garantira sigurnost, i naravno da je prijetila velika opasnost. U cijelosti je urađeno trodimenzionalno snimanje, svaki blok je numeriran. Koji je oštećen zamijenjen je točno takvim novim od istoga kamena kako bi se mogao kvalitetno obnoviti. Predvidjeli smo situaciju, u kojoj bi se dogodio novi potrest. Zato smo u unutrašnjost zvonika osigurali sigurnu čeličnu jezgru koja im daje sigurnost od bilo kojih pomaka koji bi se mogu dogoditi. Da bi bili sigurni mi i oni koji će koristiti katedralu, građani i vjernici uključili smo vanjske recenzente koji su ocijenili našu ponudu, odnosno rješenje. Ti vanjski recenzenti bili su oduševljeni, poglavito činjenicom da je u tako kratko vrijeme tako složeni objekt, tako teška i zahtjevna oštećenja riješila jedna ustanova, a to je Građevinski fakultet sveučilišta u Zagrebu zajedno sa svojim suradnicima.
Sada smo u poziciji druge faze da ono što je osigurano i stabilno možemo dovesti u sljedeću fazu, a to je uljepšavanje, odnosno unutarnja rješenja i finalizacija. Došlo je vrijeme da se polako skele mogu fazno korak po korak micati, kako bi građani u narednoj fazi mogli koristiti katedralu u prvom dijelom, a onda kasnije kroz godinu i pol i u cijelosti.
Želja nam je osposobiti katedralu za ograničeno korištenje do Božića ove godine, uz jednu zadršku koja ovisno o dinamici radova, do sredine sljedeće godine.
Katedrala je zgrada po kojoj je Zagreb prepoznatljiv, osobito po njenim zvonicima. Mnoge razglednice iz Zagreba na sebi sadrže neku fotografiju katedrale. Mnogi turisti imaju volju i želju vidjeti katedralu.
Nadalje poznato je da mnogi žitelji Zagreba i Hrvatske upravo u prostoru Zagrebačke katedrale pronalaze mir, oprost grijeha, lijepu riječ utjehe i ohrabrenja. U prostorima Zagrebačke katedrale dobivamo samo lijepe riječi a lijepe riječi čine ljude dobrima, a dobrota je ono što može stvarati novo dobro a to je upravo ono što želimo ovom društvu: osvježiti društvo dobrotom jer jedino tako možemo biti bolji ljudi, a bolji ljudi mogu stvarati bolju budućnost, a budućnost stvaramo upravo za naše mlade za našu djecu. To su razlozi zašto je akademska zajednica važna i bitna, jer kada imate jaku akademsku zajednicu i jaka sveučilišta onda ste sigurni da će vaša budućnost biti dobra jer oni skrbe za ono što je najvažnije, oni brinu o našim draguljima, a naši dragulji su naša djeca koja se obrazuju. Kroz obnovu smo dobili obnovljenu građevinu, ali sve drugo u društvu treba obnavljati lijepim i dobrim djelima.
Na pitanje mons. Sentea o vremenu završetka obnove, rektor Lakušić je istaknuo:
Svi bi htjeli da bude brzo, jednostavno i jeftino. Naprosto to je neostvarivo, a pogotovo ako imate spomenik kulture koji je u službu žive zajednice u ovom slučaju vjernika. Zanimljivost je primijetiti da smo imali obnovu i potres u vrlo neobično vrijeme. Bilo je vrijeme korone. Važno je spomenuti da su analize oštećenja ostvarili hrvatski inženjeri i hrvatski znanstvenici. Predstavnici Svjetske banke, priliko posjeta Hrvatskoj dok sam još bio dekan Građevinskog fakulteta kazali su mi da smo mi jedina zemlja u kojoj su cjelokupnu analizu i sve projekte riješili stručnjaci iste, odnosno naše Hrvatske, zemlje i to jedna institucija, točnije Sveučilište u Zagrebu, kazao je rektor Lakušić
Na koncu je rektor Sente uz pomoć dekana Veleučilišta u Karlovcu Ivana Štedula rektoru Lakušiću i njegovim prorektorima uručio repliku kipa svetog Josipa.
