Najave

Faroski kantaduri animiraju svetu misu u Velikoj pobožnosti svetom Josipu

Dvanaestu srijedu Velike pobožnosti svetom Josipu, 5. travnja 2017. godine, svetu misu u Nacionalnom svetištu svetog Josipa predslavit će don Marko Plančić, župnik na Starom Gradu na Hvaru, pjevanjem će animirati Faroski kantaduri.

Dvanaestu srijedu Velike pobožnosti svetom Josipu, 5. travnja 2017. godine, svetu misu u Nacionalnom svetištu svetog Josipa predslavit će don Marko Plančić, župnik na Starom Gradu na Hvaru, pjevanjem će animirati Faroski kantaduri.

Raspored:

  • od 17:15 – prilika za svetu ispovijed i potpuni oprost grijeha za vremenite kazne
  • 17:30 – rektor Svetišta dočekuje i blagoslivlja hodočasnike
  • 17:45 – pobožnost svetom Josipu
  • 18:30 – sveta misa

Nakon svih svetih misa vjernici i hodočasnici mogu razgledati izložbu sisačke umjetnice Štefice Golub Kraker "Procvjetali križ" u Galeriji "Martin Borković" u Pastoralnom centru Svetišta.

Ukratko vam predstavljamo Faroske kantadure kroz kratki intervju:

Misionari hrvatske vjere i kulture, svjedoci i stvaraoci hrvatske povijesti, pronositelji duha, tradicije i poštovanja prema precima.

Sve su to i još više Faroski kantaduri. Već 15 godina putuju i svijetom pronose glazbeno i kulturno naslijeđe Hvara i Hrvatske, oduševljavaju 600 godina starim tradicijskim korizmenim napjevima Staroga Grada i Vrbanja na otoku Hvaru.

Sakralni napjevi Velikog tjedna pobuđuju veliko zanimanje u krugovima svjetskih muzikologa. Koliko ste bili svjesni autentičnosti i značaja ovog glazbenog izričaja kada ste se okupili kao Faroski kantaduri?

Ante Stančić: Napjeve Velikog tjedna počeli smo pjevati kao koncert, pod nazivom “Za križem” 1994. godine na nagovor dr. Vedrana Deletisa koji je prvi prepoznao njihovu dubinu i ljepotu. Napjevi koje izvodimo na koncertu sastavni su dio liturgije koja se svake godine održava u našoj župi tijekom Velikog tjedna. To nisu neki zaboravljeni napjevi koji su se nekada pjevali, a mi, Faroski kantaduri izvukli ih iz ladica prošlosti i ponovno oživjeli, već su to napjevi koji se pjevaju svake godine i tako prenose s koljena na koljeno. Ovdje bih citirao dr. Vedrana Deletisa koji za korizmene napjeve kaže: “Drevne vibracije glagoljaške polifonije ovih korizmenih napjeva živa su veza s našim mrtvima, našim korijenima, našom konfesionalnom pripadnošću, dio su našeg emotivnog bića. Oni su neprekidna hrvatska povijest, neka nam budu dika, oslonac i ufanje.”

Postoji li interes mladih Hvarana za sudjelovanje u radu zbora?

Ante Stančić: Interesa za sudjelovanje u radu Faroskih kantadura ima, ali još je bitnije da ima interesa za sudjelovanje u liturgijskom pjevanju u crkvi te u pjevanju svjetovnih i klapskih pjesma u svakodnevnom životu. Citirat ću prof. Marija Markovinu glazbenog voditelja Faroskih kantadura: “Faroski kantaduri nisu samo kulturno-umjetničko društvo koje pokušava otrgnuti zaboravu stare napjeve. To je grupa prijatelja koja i danas živi i pjeva kao i njihovi stari.”

Nazivaju vas i misionarima hrvatske vjere i kulture. Laskava, ali i titula koja nosi puno odgovornosti. Kako se osjećate kao svojevrsni veleposlanici Hrvatske koji svakim svojim nastupom diljem svijeta predstavljaju ono najljepše što Hrvatska ima?

Ante Stančić: Kada proputujete skoro cijeli svijet i kada vidite da ti ljudi s kojima dolazimo u kontakt u nama prepoznaju ono duhovno što su sami izgubili, a njihovi preci su sigurno njegovali. Kad im kažemo kako dolazimo iz grada utemeljenog davne 385.g. prije Krista i da pjevamo pjesme i napjeve koji su stari više od 600 godina, tada jasno prenosimo poruku ljubavi i vjere hrvatskog katoličkog puka koji usprkos svemu zadržava svoj identitet. Titula misionara hrvatske vjere i kulture jest laskava i puna odgovornosti. Stvar je u tome da predstavljamo ono što Hrvatska jest i što bi trebala ostati bez obzira na ova prevrtljiva vremena podilaženja i traženja boljeg. Ponosni smo što nam je Ministarstvo kulture RH u nekoliko navrata iskazalo povjerenje te smo nastupali na festivalima kao predstavnici RH. Primjerice, u grčkom Patrasu prijestolnici europske kulture za 2006. godinu, u Londonu 2000.g. na milenijskom festivalu sakralne glazbe gdje smo bili jedini predstavnici katolicizma među ostalim svjetskim religijama. Svaki nastup shvaćamo vrlo ozbiljno i odrađujemo ga odgovorno, rezultat čega je i ovoliki uspjeh na svjetskoj sceni.

 

 

 

*Naslovna fotografija preuzeta sa: http://www.stari-grad-faros.hr/faroski-kantaduri-1.aspx

 

Čitaj dalje

Župni listić 2. korizmena nedjelja 25.2.2024.

100 hodočasnika iz Slavonije i Dalmacije

Oratorij Josipova obitelj