Pepelnica kojom započinje korizmeno vrijeme i blagdan hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca obilježili su četvrtu srijedu Velike pobožnosti svetom Josipu koja je 10. veljače 2016. održana u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Misno slavlje predvodio je preč. Vladislav Mandura, dekan Karlovačkog vojnog dekanata u zajedništvu s mons. Antunom Senteom ml., rektorom svetišta, a svetu misu pjesmom je animirao zbor svetišta „Sveti Josip“ pod vodstvom č. s. Dominike Šašo.
Preč. Mandura naglasio je u svojoj homiliji da je korizma prilika da se na ispravan način susretnemo s otajstvom uskrsnuća koje je bit kršćanske vjere te pozvao okupljene vjernike da nastoje kroz korizmu činiti dobra djela te se posebno posvete sebi, svojoj obitelji i svome narodu odričući se pritom svega što ih u tome sprječava i od toga odvlači. „Kako bi lijepa odluka bila kada bismo mi Hrvati odlučili više vremena posvetiti svojoj obitelji. To bi bila plodonosna korizma. Toliko vremena dajemo onome što nije bitno i potrebno i postali smo ovisni o tome. Korizma bi nas trebala učiniti ovisnima o obitelji i Bogu.“ – poručio je predvoditelj misnog slavlja. Preč. Mandura izrazio je i zabrinutost za obitelj i narod jer današnji svijet želi uništiti nacionalu svijest i ukazati da obitelj nije temelj obitelji i društva, te istaknuo Alojzija Stepinca i svetog Josipa kao primjere koji nam svjedoče kako treba živjeti za svoju obitelj i narod. „Današnjem svijetu nedostaje vjernika koji će se „sukobiti“ s drugima govoreći istinu. Takvi vjernici bili su blaženi Alojzije i sveti Josip. Pogledajmo malo bolje u njihov život zašto su to mogli. Zato što su znali živjeti korizmu, znali su prihvatiti žrtvu i križ im nije bio napor.“
Za vrijeme svete mise vjernici su sudjelovali u obredu posipanja pepelom, simbolom prolaznosti koji ih poziva na poniznost i obraćenje.
Svoje svjedočanstvo vjere, koje već tradicionalno pri kraju misnog slavlja prezentira netko od javnih osoba, ove su srijede očitovali umjetnici povodom inicijative dijaloga umjetnosti i religije nazvane "Peplnica umjetnika" koja se od 1914. godine ostvaruje u Europskim gradovima. Danijel Butala akademski slikar iz Karlovca, okupljenima je govorio o svom dolasku na vjeronauk kod mons. Marijana Radanovića, tadašnjeg dubovačkog župnika koji ga je nakon što je završio likovnu akademiju zamolio da izradi kršćanske ornamente koji će se uklesati u kameni oltar, ideju za izradu krstionice, propovjedaonice te druge dijelove crkvenog namještaja. Slijedilo je slikanje postaja križnog puta te slike svetog Josipa glavnog zaštitnika Hrvatske. Kada su nastajala spomenuta djela o tome se nije previše pričalo tko je autor jer je prijetila opasnost od progona. "No, danas sam jako ponosan što moj križni put krasi Nacionalno svetište i zadovoljan sam njegovom umjetničkom vrijednošću."- kazao je slikar Butala te dodao kako su religijske teme veliko nadahnuće za njega kao umjetnika, ponizno istaknuvši: "Nisam neki govornik, lakše se izražavam kistom, ali mogu kazati da je vjera u Isus Krista sastavni dio moga života te sam radostan što moj vjernički doživljaj trpećeg Krista krasi Nacionalno svetište svetog Josipa u mom rodnom gradu Karlovcu i u mom kvartu Dubovcu". Akademski kipar Petar Dolić, javnosti poznatiji kao autor kninskog spomenika "Oluja 95" prezentirao je prijedlog "Svetih vrata" za Nacionalno svetište koja na prednjoj strani prikazuju križ sačinjen od četiri karlovačke rijeke s Isusovim riječima "Zaista kažem vam što god učiniste jednome od ove moje najmanje braće meni učiniste!" zapisanih u Matejevu evanđelju, a na unutrašnjoj strani vrata živost rajskog vrta. Poput Butale i Dolić je potvrdio da ga vjerničke teme ispunjavaju i kao umjetnika i kao vjernika. Prezentirajući nastanak grada Karlovca Igor Čulig, glavni kustos Gradskog muzeja Karlovac, okupljene posjetitelje je upoznao kako u tlocrtu karlovačke Zvijezde (starog dijela Karlovca izgrađenog u 16. stoljeću) stoji križ. Njegovom zaslugom i projetktom "Muzej u gostima" Nacionalno svetište obogaćeno je vitrinom s desetak artefakata iz privih kršćanskih vremena pronađenih na karlovačkom području. Jelena Mužar Smenderovac ukratko je prezentirala fundus Dijecezanskog muzeja koji se nalazi u starom župnom dvoru, dok je Krešimir Klarić, orguljaš Nacionalnog svetišta najavio novi ciklus korizmenih koncerata, a student Borna Marčac progovorio o predstavama koje je sa zajednicom mladih postavio u Velikoj dvorani Nacionalnog svetišta. O dijalogu religije i umjetnosti na osobit je način govorio sveti papa Ivan Pavao II, a kulturnim djelatnicima više se puta obraćao blaženi Alojzije Stepincac čije je citate tom prigodom citirao organizator prve "Pepelnice umjetnika" u gradu Karlovcu mons. Antun Sente, te kazao kao nam je želja da po uzoru na europske gradove i naš grad Karlovac, osobito Nacionalno svetište svetog Josipa, bude inicijator dijaloga religije i umjetnosti ne bi li i na taj način doprinio većoj promociji svetog Josipa, glavnog zaštitnika Hrvatske. "A ovdje prisutni umjetnici, kako oni s već priznatim ostvarenjima tako i mladi koji se tek ostvaruju, već svjedoče o dijalogu i tijesnoj povezanosti umjetnosti i vjere obogaćujući sakralne prostore svojim umjetničkim nadahnućima i ostvarenjima. Pozivajući se na graditelja Nacionalnog svetišta mons Marijana Radanovića koji je zapisao: "Crkva (svetog Josipa) još nije posve završena. Potrebno je definitivno riješiti velike plohe iza oltara u glavnoj i pobočnoj lađi", želja nam je okupljati umjetnike pri Nacionalnom svetištu iz cijele nacije kako bi ponudili i svojim umjetničkim nadahnućem "dovršili" svetište glavnog zaštitnika Hrvatske. Ujedno će to biti prigoda da umjetnici pronose premalo poznatu činjenicu da Hrvati imaju Nacionalno svetište svog nacionalnog zaštitnika." – kazao je okupljenima mons. Sente.
Fotografije snimio: Dinko Neskusil
{eventgallery event=’2016_02_10_Cetvrta_srijeda_Velike_poboznosti_svetom_Josipu’=images mode=tiles max_images=40 thumb_width=200 offset=0}
Cijelu propovijed preč. Vladislava Mandure možete preuzeti i poslušati ovdje:
