U petak, 29. siječnja 2016. u nacionalnu kulturnu manifestaciju „Noć muzeja 16“, zajedno sa Gradskim muzejem Karlovac i brojnim drugim kulturnim institucijama grada Karlovca, uključilo se i Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu. Malo je poznato široj javnosti da u okviru Nacionalnog svetišta postoji i zbirka sakralne umjetnosti ovoga kraja koju je nedavno obradila cijenjena gospođa Jelena Mužar Smenderovac. Zbog opravdanih okolnosti taj dio Dijecezanskog muzeja, podružnica Karlovac, ove godine nije bio dostupan javnosti za razgledavanje. Posjetitelji „Noći muzeja“ mogli su u Nacionalnom svetištu razgledati stalni postav „Štovanje svetog Josipa u Hrvatskoj“ uz vodstvo vlč. Vladimira Mikšića, a posebnost u kulturnoj ponudi bio je projekt „Muzej u gostima“. Radi se o tome da je Gradski muzej Karlovac, zajedno sa Zavičajnim muzejom Ozalj, u za tu zgodu posebno izrađenoj vitrini u Svetištu svetog Josipa na Dubovcu izložio nekoliko vrijednih predmeta koji govore o počecima kršćanstva na širem karlovačkom području. Brončani prsten sa kršćanskim znakom pronađen u spilji Vrlovka u Kamanju iz 3. stoljeća poslije Krista svakako zaslužuje posebnu pažnju. Brošura „Čudesni prsten iz spilje Vrlovke“, koja se dijelila posjetiteljima na jedan jednostavan, pristupačan način donosi priču o navedenom prstenu kao i o spilji Vrlovka kao arheološkom nalazištu i prirodnoj ljepoti. Osim navedenog prstena izložen je brončani ključ (3-5. st. po Kristu) koji također ima kršćanske znakove. Nekoliko fibula (kopči) u obliku križa također iz kasne antike dokazuju proširenost kršćanstva u ovim krajem. Numizmatičare će sigurno obradovati osam bakrenih novčića iz vremena cara Konstancija Gala (351-354) pronađen kod Topuskog koji na sebi ima natpis „ In hoc signo victor eris“ (U ovom ćeš znaku pobijediti). Dakako radi se o poznatoj kršćanskoj izreci još od vremena cara Konstantina Velikog (272- 337) koja se vezuje za bitku na Milivijskom mostu na Tibru 312. u kojoj je car Konstantin imao viđenje križa i riječi , "in hoc signo vinces“. Od tada kršćanstvo, od relativno male židovsko – helenske vjerske zajednice prerasta u carsku religiju i širi se po cijelom Imperium Romanum pa i po ovim krajevima tadašnjeg Ilirika i Panonije. Iznad muzejske vitrine nalazi se i plakat sa stručnim komentarom. Posjetiteljima je o svemu tome kazivala Sunčica Žapčić, kustos vježbenik. Ova mala, ali zanimljiva zbirka antičkog kršćanstva ovoga kraja nije slučajno ovdje postavljena već uz kulturni ima i svoj vjerski značaj. Papa Franjo I, 8. prosinca prošle je godine proglasio Jubilarnu godinu milosrđa i pozvao da to učine sve biskupije. Naša Zagrebačka nadbiskupija tijekom ovog jubileja ima četiri jubilejske crkve, a među njim je i Nacionalno svetište svetog Josipa. Vjerski gledano prolazeći kroz „Sveta vrata“ na bočnoj strani Svetišta dobivamo propisani oprost uz propisane uvijete, a pogled na kršćanske predmete prvih stoljeća kršćanstva treba nas potaknuti da tu istu vjeru i mi danas trebamo živjeti. Izložba je dostupna tijekom cijele Jubilarne godine milosrđa. U „Noći muzeja“ mladi župe Dubovac priredili su i prigodni duhovni program. Na kraju svakako treba spomenuti da je ta zanimljiva inicijativa „Muzej u gostima“ plod suradnje Gradskog muzeja Karlovac, a posebno njegovog kustosa Igora Čuliga i rektora Nacionalnog svetišta svetog Josipa, mons. Antuna Sentea ml. Za vrijeme manifestacije "Noć muzeja" tokom noći izloženi postav vidjelo je nekoliko stotina znatiželjnika. Njima se pridružuju redoviti vjernici sudionici na nedjeljnim misnim slavljima i brojni Josipovi hodočasnici obzirom da vitrina s izloženim artefaktima ostaje u Svetištu.
{eventgallery event=’2016_01_29_Noc_muzeja’=images mode=tiles max_images=40 thumb_width=200 offset=0}
