Događanja

Mons. Antun Sente ml. održao predavanje na prvom Svećeničkom danu Sisačke biskupije

Prvi Svećenički dan Sisačke biskupije u novoj pastoralnoj godini održan je u četvrtak, 3. rujna u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića. Gost predavač bio je rektor Nacionalnog svetišta Sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente, a održao je predavanje na temu "Očinstvo i sveti Josip".

 
 
Prvi Svećenički dan Sisačke biskupije u novoj pastoralnoj godini održan je u četvrtak, 3. rujna u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu pod predsjedanjem biskupa Vlade Košića. Gost predavač bio je rektor Nacionalnog svetišta Sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente, a održao je predavanje na temu "Očinstvo i sveti Josip". 
 
Na početku biskup Košić predstavio je okupljenima mladomisnike i nove svećenike u biskupiji te je zahvalio svima koji su otišli iz biskupije ili unutar biskupije na nove službe.
 
U svom izlaganju mons. Sente je podsjetio kako Sveto pismo u Novom zavjetu u svega dvanaest redaka govori o sv. Josipu, ali kako je njegova važnost neosporna. Sente je podsjetio i kako je Josip zaštitnik Crkve, te kako je pokroviteljstvo sv. Josipa nad Crkvom svečano proglasio Papa Pio IX. 1870. godine, a dok je sveti papa Ivan XXIII. stavio pod posebnu zaštitu ovog sveca i Drugi vatikanski sabor 1959. godine.
 
 
Govoreći o sv. Josip zaštniku Hrvatske, mons. Sente je podsjetio na odluku Hrvatskog sabora iz 1687. godine kojom je Sabor izabrao ovog sveca za zaštitnika Hrvatskog kraljevstva, odnosno naroda. „U protokolu Hrvatskog sabora iz tih dana nalazi se ovaj tekst na latinskom jeziku: 'Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru od redova i staleža jednoglasno je odabran'. Moram konstatirati, koliko je meni poznato, da ta odluka nikada nije presnažno zaživjela u hrvatskom narodu i nažalost danas više ljudi zna tko je zaštitnik Irske nego naše Domovine. Mislim da bismo na tome svi, posebno mi u Crkvi, trebali poraditi. No ipak, bilo je povijesnih tragova o štovanju sv. Josipa u Hrvatskoj. U 17. stoljeću najviše su štovanju sv. Josipa pridonijeli Isusovci, osobito preko sjemeništa za siromašne đake 'Sv. Josip'. Godine 1873. u Zagrebu Josip Štadler pokreće 'Glasnik sv. Josipa' kojeg uređuje do 1881. godine kada postaje Sarajevski nadbiskup. To je bio mjesečnik, vrlo obljubljen i jedan od utjecajnih glasnika onog vremena. Nakon što on postaje nadbiskup uređenje toga glasnika preuzimaju sestre milosrdnice u Frankopanskoj, te ga one izdaju do 1945. godine, kada je nakon dolaska komunista na vlast, taj glasnik kao i sav katolički tisak zabranjen. Obnovu glasnika pokreće mons. Marijan Radanović u Karlovcu 1984. godine.  U svom pismu od 16. siječnja 1940. godine hrvatsko-slavonski metropolit i zagrebački nadbiskup bl. kardinal Alojzije Stepinac obavještava vjernike ovim riječima: 'Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine obratili su se Svetoj Stolici… Sv. Stolica je reskriptom Svete Kongregacije Koncila od 20. studenog 1939. uvažila molbu. Naša Biskupska konferencija stala je na stanovište da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. godine, kojom se sv. Josip proglašuje nebeskim zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno'. Kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. godine na misnom slavlju u Karlovcu proglasio je Godinu sv. Josipa i istoimenu crkvu uzdigao na razinu nacionalnog svetišta“, rekao je Sente te podsjetio kako je 2008. godine HBK proglasila Josipa glavnim zaštitnikom Hrvatske.
 
 
U drugom dijelu predavač se osvrnuo na razvoj Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, istaknuvši kao sve započinje 1955. godine kada iz Hrastovice za župnika u župu BDM Snježne u Karlovac dolazi mons. Marijan Radanović. Gradnja crkve sv. Josipa započela je 1968. godine. U nedjelju 14. srpnja 1968. kamen temeljac blagoslovio je mons. Franjo Kuharić, pomoćni biskup zagrebački. Gradnja je nastavljena u etapama, najvećim dijelom darovima vjernika, a 15. rujna 1974. crkvu je posvetio kardinal Franjo Šeper, prefekt kongregacije za nauk vjere. Kroz gradnju crkve u župnom listu mons. Radanović paralelno je uvijek objavljivao i nekoliko tekstova o štovanju i važnosti sv. Josipa i tako se polako prošila ta spoznaja o crkvi sv. Josipa u Karlovcu. Počeli su dolaziti hodočasnici, osobito oni koji su išli na Trsat, ali činjenica je da su ti hodočasnici zajedno za svojim svećenicima izrazili želju da upravo ta crkva bude uzdignuta na razinu nacionalnog svetišta“, rekao je Sente te u nastavku progovorio o vlastitom iskustvu pastoralnog rada s posebnim naglaskom na pastoral obitelji i muškaraca.
 
U drugom djelu susreta biskup Košić je izvijestio o aktivnostima u novoj pastoralnoj godini i brojnim nadolazećim događajima u biskupiji istaknuvši kako će ove Godine očeva i majki u Božjem milosrđu poseban naglasak biti na rad s roditeljima krizmanika i prvopričesnika, te mladih bračnih parova.
 
Preuzeto sa internet stranica Sisačke biskupije:
http://www.biskupija-sisak.hr/index.php/arhiv/3069-na-sveenikom-danu-o-oinstvu-i-sv-josipu
 
 

Čitaj dalje

Misa zahvalnica za Molitveni hod

Župni listić 15. nedjelja kroz godinu 14.7.2024.

Misom u Nacionalnom svetištu Sv. Josipa obilježen Dan grada Karlovca