Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu” akademskog slikara Branimira Dorotića svečano je otvorena u crkvi svetog Josipa u Dalju u utorak 6. listopada 2026. godine. Izložbu je otvorio njezin organizator mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta i bazilike sv. Josipa u Karlovcu, a prigodne riječi uputili su domaći župnik vlč. Ante Mihaljević i autor izloženih djela.
Pozdravljajući okupljene, vlč. Mihaljević izrazio je osobitu radost što će likovi hrvatskih svetaca i blaženika krasiti daljsku crkvu u vrijeme održavanja znanstvenog skupa „Josip Astaloš – život, djelo i povijesni kontekst”, posvećenog nekadašnjem daljskom župniku.
Vlč. Josip Astaloš (1897.–1945.), svećenik Đakovačke i Srijemske biskupije, rođen je 20. listopada 1897. u Osijeku. Za svećenika je zaređen 1. srpnja 1921. godine. Nakon kapelanskih i upraviteljskih službi djelovao je kao župnik u Punitovcima od 1930. do 1937., u Dalju od 1937. do 1942. te u Župi Preslavnoga Imena Marijina u osječkom Donjem gradu od 1942. do 1945. godine. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata osuđen je na smrt pred vojnim sudom i pogubljen vješanjem u Dalju 5. kolovoza 1945., u 47. godini života. Župni godišnjak Magnificat bilježi da su stanovnici mjesta u kojima je djelovao molili za ublažavanje kazne, navodeći primjere njegove pomoći ljudima drugih vjera i narodnosti.
Županijski sud u Osijeku 12. veljače 2026. poništio je presudu iz 1945. u dijelu odluke o njegovoj kaznenoj odgovornosti. Najavljeni znanstveni skup pružit će priliku za podrobnije razmatranje njegova života, djelovanja i povijesnih okolnosti u kojima je živio.
Akademski slikar Branimir Dorotić tom je prigodom kazao: „Posebno mi je zanimljivo da je radi ove izložbe skinut križni put, a križni put je put svetosti. Umjesto klasičnoga križnog puta, ovo je križni put od čovjeka do čovjeka, od sveca do blaženika, koji svaki na svoj način označavaju neku od postaja.”
Govoreći o povijesnom hodu hrvatskog naroda, autor je istaknuo kako svaki kraj ima ljude čiji životi svjedoče vjeru, požrtvovnost i svetost, premda nisu svi kanonizirani. Dodao je da bi se i u daljskom kraju mogli prepoznati ljudi čiji bi portreti zaslužili mjesto među izloženim duhovnim uzorima. „Među njima je i vaš župnik Josip Astaloš”, istaknuo je Dorotić. Likovi svetaca i blaženika koje Crkva časti, naglasio je, potiču nas da se ugledamo u njih i prepoznamo vrijednost vlastite duhovne baštine.
Zahvalio je mons. Senteu što je prepoznao izložbu kao priliku za pastoralni rad s umjetnicima. Prisjećajući se Domovinskog rata, izdvojio je krunicu koju su mnogi hrvatski branitelji nosili oko vrata kao znak vjere i pouzdanja u Boga. Ta je krunica trajno upisana u svijest naroda i duhovno prisutna u ovoj izložbi. Posebnu zahvalnost izrazio je za trud uložen u prijevoz, postavljanje i organizaciju izložbi diljem Hrvatske, poželjevši mons. Senteu zdravlje, blagoslov i nove susrete.
Mons. Sente pojasnio je kako je na poziv vlč. Mihaljevića želio dovesti izložbu u Dalj, premda je to zahtijevalo dodatni organizacijski napor. Naime, dan prije otvorenja slike su još bile izložene u planinarskom domu „Cerinski vir” Udruge Ekosspiritus, a već sljedeće večeri postavljene su u daljskoj crkvi.
„Činimo to da na ovaj nama mogući način pokažemo blizinu i ohrabrimo drage vjernike na istoku Hrvatske, u Dalju”, istaknuo je mons. Sente.
Govoreći o širenju izložbenog projekta, naveo je kako su, uz Dorotićeva djela u Dalju, istodobno postavljene izložbe Marijana Jakubina u Gradskoj knjižnici u Pleternici, s. Zdravke Spomenke Milić u Galeriji Milosrdnica u kući matici sestara milosrdnica u Zagrebu te Tihomira Lončara u Galeriji Gutmann u Belišću. Najavio je i skoro postavljanje izložbe akademske slikarice Iris Mihatov Miočić u svetištu Gospe Karmelske na Svetoj Gori u Gerovu.
„Tako će izložba hrvatskih svetaca i blaženika, s djelima petero različitih akademskih umjetnika, u isto vrijeme biti postavljena na pet različitih mjesta, što svjedoči o uspjehu promicanja hrvatske duhovnosti”, rekao je mons. Sente.
Otvarajući izložbu, mons. Sente ukratko je predstavio svakoga naslikanog sveca, blaženika ili slugu Božjega. Okupljeni su ta predstavljanja prihvatili s oduševljenjem, izrazivši želju da bolje upoznaju hrvatske duhovne uzore o kojima, kako su priznali, još premalo znaju.
Izložba „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu” ostaje otvorena u crkvi svetog Josipa u Dalju do kraja listopada.
