Na blagdan sv. Marije Magdalene u četvrtak 22. srpnja 2021. u župi sv. Josipa u Dalju u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji otvorena je izložba akademske slikarice Eve Vukine „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“.
Svečanost otvorenja upriličili su organizatori rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente i predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ doc. dr. sc. Tanja Baran. Izložbu je u goste u Dalj pozvao domaći župnik Ante Mihaljević, a u programu otvorenja sudjelovao je i izložbu otvorio donačelnik Dalja David Sušac. Glazbeno je program obogatio župni zbor predvođen voditeljicom Katicom Vulić te uz orguljašku pratnju Stjepana Pavoševića.
Doc. Baran okupljenim je vjernicima ispripovijedala o nastanku Dana hrvatskih svetaca i blaženika prije 13 godina u Križevcima te o župniku na glasu svetosti Stjepanu Kranjčiću po čijem je duhovnom poticaju cjelokupni projekt nastao i rastao. Istaknula je da se od samih početaka manifestacija otvara izložbom portreta hrvatskih duhovnih velikana koju oblikuje istaknuti hrvatski umjetnik, a koja nakon Križevaca putuje po Hrvatskoj. Već 3 godine put po Hrvatskoj izložbi kroči mons. Sente koji je predstavio likovni rukopis Eve Vukine. Govorio je o vrijednosti poznavanja hrvatskih svetaca i blaženika i utjecanja u njihov zagovor. Župnik Mihaljević govorio je o tome kako već lijepo vrijeme promišlja kako bi hrvatske duhovne velikane intenzivnije približio svojim vjernicima te izrazio zahvalnost gostima što su prihvatili poziv i obogatili Daljane vrijednom izložbom i porukom koju izložba nosi.
Svečanosti otvorenja prethodilo je misno slavlje koje je u suslavlju sa župnikom Mihaljevićem, predvodio mons. Sente. „Jako mi je drago što ovim duhovno-kulturnim programom pridonosimo sjećanju na stradanja i veliku patnju nadajući se da će blizina hrvatskih svetaca i blaženika pomoći liječenju rana koje su u ljetu 1991. godine doživjeli žitelji Dalja“ – rekao je u propovijedi mons. Sente. U propovijedi je povezao bojazan Marije Magdalene i Kristovih učenika koju su osjećali nakon Kristove mučeničke smrti s ratnim stradanjima koje su proživjeli stanovnici hrvatskoga istoka. Primjer hrvatskih svetaca i blaženika, od kojih su neki bili mučenici, približava nas susretu s našim osobnim ranama i patnjama, ali i u suobličenju s Isusom Kristom, zaključio je mons. Sente.
