Blagoslov novoizrađenog zavjetnog kaleža svetog Josipa blagoslovio je preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu u četvrta 18. ožujka 2021. godine u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Riječ je o liturgijskim predmetima: zavjetnom kaležu, ciboriju i plitici koji su izrađeni po nacrtima Linde Milić Kršnjavi, akademske kiparice.
Novi liturgijski predmeti Nacionalnog svetišta svetog Josipa: kalež, ciborij i plitica izrađeni su od darovanog zlata različitih donatora, a Josipovih štovatelja. Nešto više od tisuću donatora poslalo je svoj "zlatni dar" za zavjetni kalež. Mnogi od njih su uz dar napisali i osobnu posvetu svetom Josipu ili objasnili nakanu ili zahvalu zašto žele sudjelovati u ovom pobožnom djelu. Tako je jedna osoba darovala zlatnu ogrlicu koju joj je njen suprug darovao za desetu obljetnicu braka, a sada kada slave 40 godina bračnog zajedništva ona tu ogrlicu želi ugraditi u zavjetnik kaleže, kao dar zahvale za bračnu vjernost i plodnu ljubav. Nadalje, jedna je gospođa darovala samo djelić vjenčanog prstena svoje bake i majke. Iz tog istog prstena koji je bio i njen znak bračne vjernosti kćerka je dala izraditi vlastiti vjenčani prsten koji je nešto manji od postojećeg. Ostatak od prerade s velikim poštovanjem daruju kao dar za zavjetni kalež po kojem žele posvetiti i zahvaliti za plodnu bračnu ljubav i vjernost više generacija u svojoj obitelji. Umirovljena učiteljica darovala je lančić koji su joj darovali učenici prigodom zadnjeg školskog sata prije odlaska u zasluženu mirovinu. Taj lančić ona želi ugraditi u zavjetni kalež kao zalog i molitvu za sve darivatelje kao i sve učenike koje je u svom učiteljskom stažu poučavala i odgajala.
Iako novoizrađeni liturgijski predmeti imaju svoju materijalnu i umjetničku vrijednost njihova najveća vrijednost jest u zavjetu darivatelja koji s velikim strahopoštovanjem, i povjerenjem u Božju milost rado darivaše dio obiteljske imovine kao molitvu i zahvalu svetom Josipu zaštitniku Hrvatske. Ovo jesu sveti predmeti u i na kojima se događa najveća tajna kršćanske vjere po kojoj se Bog utjelovljuje i daje ljudima za duhovnu hranu.
Zavjetni kalež je jednostavnog, kompaktnog oblika, kako bi se mogao uklopiti u okolne vizualne senzacije i kao takav zadržati uočljivost kao najvažniji predmet na oltaru, podijeljen na tri dijela kaleža: čašu, nodus i bazu. Kalež je izrađen u zlatu i srebru, ukrašen dragim kamenjem. Čaša, kao najvažniji dio kaleža, potpuno je izvedena u zlatu, uložena u srebrnu prihvatnu čašku. Predviđena za posvećeno vino, predstavlja nebo, ona je ta u kojoj je Život za kojim žeđamo. Bez ukrasa, dominira jednostavnošću i plemenitošću materijala, koji se poliranom obradom vizualno dematerijalizira, stvarajući mnoštvo odbljesaka na svojoj zaobljenoj površini.
Podnožje kaleža, iako ga tumačimo kao zemaljsko naspram nebeskog, (a koje se ima sjediniti u središnjem djelu, nodusu, koji je zato nezaobilazno kristološke naravi), u ovom je rješenju bogat sadržajem i ukrasima. Oni nam donose motiv utkan u oblikovnu namjeru ovoga kaleža, koji će ga učiniti prepoznatljivim i mišljenim upravo za ovo mjesto, Nacionalno svetište svetog Josipa, mjesto hodočašća. To je mjesto koje pohodi mnogo vjernika iz različitih krajeva, gdje svatko dolazi sa svojom osobitošću, svojim težinama, radostima i molitvenim nakanama, ali okupljenih u zajednicu slavljenja vjere. Na bazi kaleža nalaze se prizori koji prikazuju pet velikih molitvenih nakana pobožnosti svetom Josipu, koja se redovito moli u Nacionalnom svetištu svetog Josipa, a to su nakane za uspješan završetak školovanja djece i mladih, pronalaženje radnog mjesta i pravednu plaću, dar bračnog druga i brak blagoslovljen ljubavlju i djecom, duhovna zvanja u domovini i odgovorno vršenje povjerenih dužnosti u obitelji, zajednici i domovini, te nakana za blagu i svetu smrt. Opisani prizori ostvareni su u plitkom reljefu te su odliveni u srebro i raspoređeni na kružnoj bazi. Zlatni, široki rub koji ih obgrljuje ispunjen je dragim kamenjem različitih dimenzija, oblika i boja, a upućuje na molitve i zahvale mnoštva vjernih duša koje se utječu svetom Josipu da ih zagovara u nebu.
Plitica je jednostavna, izvedena u poliranom srebru, s zlatnim intarzijama. Intarzije se nalaze u osam trapeza, kružno raspoređenih oko ugraviranog Kristova monograma.
Ciborij je zamišljen na način da se u njemu jasno odražava likovna veza s kaležom, da bi zajedno činili komplet. Ciborij u obliku pritisnute kugle počiva na osmerokutnoj bazi. Baza je tankim, uzdužnim, reljefno istaknutim linijama podijeljena na osam dijelova. Bočno, na samom dnu, uveden je nacionalni motiv, gravirana šahovnica.
Na samom vrhu poklopca ciborija, na lepezastom postamentu, nalazi se lik svetog Josipa koji spava, kojemu u snu govori anđeo da prihvati i čuva Mariju koja pod svojim srcem već nosi Isusa.
Tijek razradbe ideje pri oblikovanju određen je namjerama da kalež, ciborij i plitica moraju činiti cjelinu, a oblikovno moraju biti usklađeni s prostorom Svetišta (veličinom, materijalom, obradom i bojom). Također, komponirani su na način da ostvare prepoznatljivost kao unikatno rješenje. Zatim, ne narušavajući funkcionalnu i liturgijsku zadatost predmeta, u oblikovanju sam nastojala izraziti hodočasnički i nacionalni karakter Svetišta (motivima koji upućuju na hodočasničke molitve i molitvene nakane Svetišta, i uvođenjem nacionalnog simbola). Likom svetog Josipa izvedenog u punoj plastici na samom vrhu ciborija podcrtana je namjera da je Svetište u Karlovcu posvećeno svetom Josipu, a kalež i ciborij izrađeni kao zavjetni dar vjernika iz cijelog hrvatskog naroda koji mu se molitvama utječu, zazivajući ga da nas vodi u svim težinama i radostima i štiti kao zaštitnik svakog života, obitelji i čitave domovine, navodi se u tumačenju novoizrađenih zlatnih liturgijskih predmeta Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu kojega je napisala autorica Linda Milić Kršnjavi.
Spomenuti liturgijske predmete prema nacrtima i naputcima akademske kiparice Milić Kršnjavi izradila je zlatarna Josipa Rodića.
Obzirom da još uvijek postoji zanimanje za darivanje zlata kao zavjet, te molitveni dar brojnih Josipovih štovatelja Nacionalno svetište pristupilo je izradi projekta obnove svetohraništa u samom svetištu. Prijedlog izrađuje akademski grafičar Hrvoje Ljubić, autor brojnih sakralnih umjetnina među kojima je najpoznatiji sarkofag blaženog Alojzija Stepinca u Zagrebačkoj katedrali.
Ljepoti liturgije za vrijeme koje su blagoslovljeni nvoizrađeni liturgijski predmete doprinjeli su svojim pjevanjem, sviranjem i posluživanjem oltara sjemeništarci Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu.
