Okrugli stol povodom 150-te godišnjice smrti prvog zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika održan je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 3. lipnja 2019. godine. Glavni pokretač ideje da se obilježi ova pozamašna i okrugla brojka je dr. sc. Vlado Mikšić, suspidijar u Nacionalnom svetištu svetog Josipa i vanjski suradnik na Odsjeku za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
U pozdravnim riječima prof. dr. sc. Slavko Slišković i mons. Nedjeljko Pintarić upoznali su okupljene s tradicijom obilježavanja događaja koji su vezani uz nadbiskupa Haulika te su iznijeli neke najzvučnije i najpoznatije činjenice koje se vezuju uz lik Jurja Haulika. Što se tiče broja i kvalitete predavača, program je bio vrlo bogat i raznovrstan.
Dr. sc. Agneza Szabo, prva predavačica na programu, predstavila je lik biskupa Haulika u svjetlu njegove iznimne važnosti u postavljanju temelja za hrvatski preporod. Financirao je preporodne ustanove, pomogao tiskati Danicu ilirsku, uspješno je vodio suradnju s banom Josipom Jelačićem te su zajedničkim snagama uspjeli ostvariti da Zagrebačka biskupija postane nadbiskupija. Prof. dr. sc. Tonči Trstenjak DI osvrnuo se u svome izlaganju na povezanost biskupa Haulika i isusovaca. Naime, Haulik je uvelike zaslužan što su isusovci došli u Hrvatsku. Osnovao je zakladu kako bi omogućio njihovo misionarsko djelovanje po cijeloj Hrvatskoj, pomagao im je u školovanju i usavršavanju znanja hrvatskog jezika. Bez Haulikovog velikog zauzimanja isusovci vjerojatno ne bi bili danas ovdje, u Zagrebu, u bazilici Presvetog Srca Isusova, zaključio je Trstenjak.
Docent na KBF-u, dr. sc. Daniel Patafta govorio je o Haulikovoj angažiranosti u promociji i širenju ideja koje su se bile nalazile u konkordatu između Habsburške Monarhije i Svete Stolice (sklopljen 1855. godine). Haulik je u tom konkordatu vidio prekid s jozefinizmom i prostor da se Crkva odupre sve jačim liberalnim tendencijama koje su u tadašnjoj Europi bile sve prisutnije. Izdavao je proglase i tekstove u kojima objašnjava važnost konkordata te iskazuje svoje razočaranje što postoji otpor katolika prema spomenutom ugovoru. Uslijedilo je izlaganje mag. Tomice Plukavca koji je slušateljstvo pokušao provesti kroz zagrebačku katedralu ukazujući na Haulikovu prisutnost u njoj. Iako je nadbiskupov doprinos uređenju i obnavljaju katedrale velik, turistički vodiči vrlo rijetko spominju njegovo ime prilikom obilaska katedrale. Popravak najtežeg zvona u Hrvatskoj, oslikavanje prozora sa zaštitnicima cijele Hrvatske, naručivanje visoko kvalitetnih orgulja samo su neke od akcija koje je biskup Haulik ostvario u zagrebačkoj katedrali.
Iz priloženog se može vidjeti da je nadbiskup Haulik bio uključen u sve aspekte društvenog života, pa tako i u obrazovanje, koje je u 19. stoljeću bilo na niskim granama, kako je zaključila doc. dr. sc. Ana Biočić. Obrazovanje je tada u nadležnosti države, a ne Crkve kao dosad. Biočić je istaknula da je Haulik osnivao brojne zaklade, društva i škole kako bi potaknuo obrazovanje djece i mladih, ali i školovanje stručnog kadra. Pomogao je u osnivanju JAZU-a, Knjižnice Zagreb, Čitaonice, Društva sv. Jeronima itd.
Na samome kraju vlč. dr. sc. Vlado Mikšić osvrnuo se na uvjete odrastanja mladog Haulika u doba izrazitog jozefinizma i neoapsolutizma te je ukazao na nadbiskupovu pastoralnu brigu za svećenstvo i redovnike. Nadbiskup Juraj Haulik bio je idealist i vizionar, ali i racionalna osoba koja je znala osluškivati probleme i potrebe hrvatskog društva te raditi na dobrobiti svih stanovnika, bez obzira na možda oprečna ideološka i druga stajališta.
{eventgallery event='2019-06-03-OkruglistolHaulik'attr=images mode=tiles max_images=120 thumb_width=200 offset=0}
