Događanja

Peti ekumenski glazbeno-molitveni susret u povodu „Vremena stvorenog“

Peti ekumenski glazbeno-molitveni susret u povodu „Vremena stvorenog“ koje traje od 1. rujna do 4. listopada održao se u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu u petak 20. rujna 2024. godine. Predmolitelj Susreta bio je preč. Marijan Franjčić, predsjednik Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog iz Katoličke Crkve. Uz njega na susretu i molitvi...

Peti ekumenski glazbeno-molitveni susret u povodu „Vremena stvorenog“ koje traje od 1. rujna do 4. listopada održao se u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu u petak 20. rujna 2024. godine. Predmolitelj Susreta bio je preč. Marijan Franjčić, predsjednik Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog iz Katoličke Crkve. Uz njega na susretu i molitvi sudjelovali su: jerej Dejan Belčovski iz Makedonske pravoslavne Crkve, predstavnik Pravoslavne Crkve. Iz Crkava reformacije sudjelovali su biskup Branko Berić, Evangelička (luteranska) Crkva, biskup Peter Sen, Reformirana kršćanska kalvinska Crkva u Hrvatskoj i pastor Ladislav Ružička, Baptistička Crkva – Karlovac iz Crkava reformacijske baštine. Duhovnu glazbu animirali su članovi Molitvena zajednica „Eho“.

Na Susretu su nazočili i u njemu sudjelovali i otac dr . Jure Zečevića, karmelićanin, tajnik Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za dijalog, predsjednik Udruge za očuvanje Planeta „I stvori Bog zemlju“, dr. Ivić Pašalić, izvršna direktorica spomenute Udruge gospođa Tihana Mojsinović, te domaćin mons. Antun Sente ml., rektor Josipova svetište u Karlovcu.

Susret je bio ispunjen duhovnom glazbom biblijskim tekstovima te molitvama i meditacijama nadahnutim svetopisamskim tekstom „Nadati se i djelovati sa stvorenjem“ Rim 25, 8-19-25 kojega je izabrao papa Franjo.

Okupljenim sudionicima Susreta preč. Franjčić kao predmolitelj Susreta između ostalog je kazao kako se raduje zajedničko molitveno učešće sviju nas u obilježavanju ovogodišnjeg “Vremena stvorenoga” na temu Nadaje se i djeluj sa stvorenjem. Sastali smo se zajedno na molitvu jer smo svjesni dramatičnosti trenutka za sav stvoreni svijet jednako i za čovjeka, nas ljude. Tema ovogodišnjeg svjetskog dana molitva za brigu o stvorenom 1. rujna papa Franjo je najavio kao nadaj se i djeluj sa stvorenim. U tom duhu je i započelo i pod njim se odvija i Vrijeme stvorenoga koje traje do 4. listopada. To je razdoblje kada se kršćani tradicionalno već mobiliziraju u promišljanju brige o zajedničkom domu zemlji, svemiru i svemu stvorenom. Posljednjih godina našu zabrinutost povećavaju mnogi znakovi za uzbunu. Iznenadne i katastrofalne poplave kakvih smo svjedoci ovih dana u Europi, velike suše koje ugrožavaju jedinstvenu biološku raznolikost, ekstremne veličine koji uz ostalo povećavaju smrtnost ljudi, pa golemi šumski požari, a napose ratovi koji postaju sve više prijeteći cijelome čovječanstvu. Svemu tome se pridružuje, nažalost, i onaj čovjekov destruktivan, neodgovoran i sebičan odnos prema svemu stvorenome. A Bog Stvoritelj je sve stvoreno već od početka predodredio da bude na radost čovjeku, da uživa u dobroti i ljepoti koju je Bog stvorio i čovjeku predao kako bi to čovjek dalje usavršavao i bio sretan. Sve stvoreno ujedno je i govor o Njemu Bogu Stvoritelju. To za čovjeka samo može biti izvor velike radosti. Ali u naše vrijeme čovjek želi proždrijeti ono što mu je Bog dao. Guta pohlepno dobra stvaranja, hvata požudno Božje darove, vodeći se motom: “želim imati”. Takvo držanje ne pokazuje nikakvo poštovanje bitka. Sve pretvara u potrošačku robu za prestiž među nama, te umjesto da ti darovi potiču čovjeka na dijalog s Bogom i drugima, često postaju razlogom još veće okrenutosti prema sebi, pretvarajući te darove u svoju privatnu imovinu stavljajući sebi u džep. Iako je u prvim danima stvaranja Bog odvoji svjetlo od tame moderan čovjek često zamjenjuje te dvije stvarnosti i tamu vidi kao svjetlo, a svjetlo kao tamu. Čini se da tako čovječanstvo sve poduzima kako bi se sve što je stvoreno vratilo u kaos koji je bio na početku svijeta. Ipak postoji svjetlo neovisno o zbunjenosti čovjeka i nudi se onomu tko svjetlo želi primiti. Tako “Vrijeme stvorenoga” od 1. rujna do 4. listopada postupno postaje glavni trenutak u životu naših kršćanskih zajednica i ekumenskih odnosa. Ujedinjeni u ispovijesti vjere u Boga stvoritelja, ujedinjeni smo i svijesti o našoj odgovornosti kao muškaraca i žena, građana i vjernika u traženju pravilnog odnosa i zajedničkog osobnog prema svijetu kojemu pripadamo i koji nam omogućuje i biti i živjeti. To je naša vjernička odgovornost pred Bogom koji je želio obilje života za čovjeka. Mi okupljeni predstavnici kršćanskih zajednica s područja Zagrebačke nadbiskupije možda kao pozvaniji, a zato i odgovornijih od ostalih vjernika zahvaljujemo raznim skupinama i zajednicama posebno Udruzi I stvori Bog zemlju koje će na svim razinama ponuditi aktivnosti ili vremena za razmišljanje u ovom Vremenu stvorenoga, kazao je predsjednik Povjerenstva Franjčić te izrekao molitvu: Zamolimo živoga Boga jednoga i svetoga, njegovo svjetlo i milost za sve nas, a posebno za one koji imaju važne odgovornosti u državama, velikim tvrtkama i globalnim organizacijama. Imajmo u srcu jedinstvo ekološkog izazova i pravednosti prema siromašnima, te lišenim i isključenim ljudima. Neka nas Duh sveti snažnije sjedini jedne s drugima u zahvalnosti za ono što nam je darovano i nadahne nas kako da bolje služimo svima čineći da ono što primamo donosi plodove.

Jerej Dejan Belčovski, predstavnik Pravoslavne crkve tom je prigodom kazao: Kao što je Gospodin htio dobrobit svih svojih stvorenja tako su Adam i Eva trebali misliti i na dobrobit svoje djece koja će im se roditi. Prvi roditelji i njihovi potomci morali su surađivati jedni s drugima kako bi cijeli planet pretvorili u prekrasan raj u kojem će svi uživati u svom životu. To je i danas naš zadatak draga braćo i sestre, da pretvorimo zemlju u raj. Stoga očuvanje svijeta osim što je etičko ujedno je i teološko pitanje.

Evangelički biskup Berić je između ostalog kaza kako uzdah, zbog određenih teškoća, nepogoda pa i ratova postaje nada uz samu jednu malu razmjenu pogleda. Svatko tko se okrene i promijeni pogled iz tegobne prošlosti u budućnost Kraljevstva Božjega, dobiva mali krhki dar nade. I mi smo se ovdje okupili da molimo za mir za jedinstvo koje bi trebalo pospješiti da sve ono što je stvoreno služi na dobrobit čovjeku. Jer naša nada je u miru Božjem, stoga daj nam hrabrosti, ustrajnosti i odvažnosti da štitimo sve što si na ovoj zemlji Bog stvorio.

Biskup reformirane kalvinske crkve Sen tom je prigodom kazao kako se postojanje čovjeka ne temelji u tome da će nama biti bolje ako druge istrijebimo, ili ostvarimo neku nadmoć nad drugim ljudima. U ovim trenucima znamo da se vode žestoke borbe na više područja svijeta. To nas treba žalosti. Možda bi se netko mogao upitati, pa što mi možemo iz ove daljine učiniti. Dobro je prisjetiti se da smo i mi nedavno imali rat i da smo u tom ratu u vjeri ojačali i spoznali da smo izabrani Božji narod koji Bogu pripada. To nam daje odgovornost po kojoj čovjek postaje čovjekom kada razlikuje dobro od zla. Stoga smo pozvani da uvijek izaberemo dobro, a odbacimo zlo.

Pastor baptističke crkve Ružička tom je prigodom kazao kako je u čovjeku sjedište svih moći i sposobnosti jer je čovjek vrhunac Božjeg stvaranja ovdje na zemlji. Stvoren je na sliku Božju. Čovjek je velik u svemiru, no ta veličina ima i drugu stvarnost, negativnu. Zato je Isus došao da raskopa djela đavolska. Kada je čovjek htio biti kao Bog, potratio je dar od Boga.

Nemao pravo biti nemarni prema onom što nam je Bog podario, a podario nam je svoju prirodu u kojoj se on sam prepoznaje. Podario ju nam je na čuvanje da bdijemo i da brinemo o njoj, čuvajući se svakog idola stvorenja. Priroda nije božanstvo već dar za koji smo pozvani iskazati duboku zahvalnost. Stoga bez straha za dalje. Ovaj planet i sve ono što nam je dano na dar je u vlasništvu, odnosno u rukama Gospodina Boga našega stvoritelja, a mi smo pozvani moliti da oni koji su na sliku Božju stvoreni žive u dostojanstvu Božjem.

Pozdravljajući okupljene kao organizator molitvenog glazbenog susreta dr. Pašalić je kazao kako su klimatske primjene i gubitak bioraznolikosti gorući izazovi čovječanstva koji traži odgovor od svih. Želimo poticati vjernike da sebi posvijeste i prihvate poziv čuvara Božjeg djela te promijene životne navike koje pridonose današnjoj ekološkoj krizi. Briga za okoliš povezana je brigom za ljude jer najteže posljedice klimatskih promjena trpe najsiromašnijih oni koji su za njih najmanje odgovorni. Potrebno je djelovati, ali je i prevažno moliti. Stoga ovaj 5. glazbeno molitveni susret koje organiziramo u suradnji s Povjerenstvom za ekumenizam, naš odgovor na poticaj pape Franje na zajedništvu u molitvi i djelovanju za zaštitu svega stvorenoga.

Čitaj dalje

Župni listić 27. nedjelja kroz godinu 6.10.2024.

Hodočasnici iz Singapura pri svetom Josipu

Proslava svetog Franje u ranjenoj crkvi Presvetog Trojstva