Oko 1500 članova Marijine legije Regije Zagreb hodočastilo je u subotu 6. listopada 2018. godine u Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovac. Misno slavlje tom je prigodom predvodio mons. dr. Valentin Pozaić, biskup u miru, u zajedništvu s mons. Antun Sente, ml., rektorom Nacionalnog svetišta, p. Ivanom Cindrijem, glavnim duhovnikom Marijine legije Regije Zagreb, te još desetak svećenika duhovnika marijinih legionara. Okupljene hodočasnike na početku misnog slavlja pozdravio je p. Ivan Cindori, te predsjednica Marijine legije – Regije Zagreb Marijana Oroz. Marijini su legionari iz svih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Austrije boravili u josipovom svetištu tijekom cijele subote slaveći sakramente pomirenja i euharistije te u molitvi svojih legionarski molitava kako i pobožnosti presvetom oltarskom sakramentu i križnom putu.
"Poznato je da kroz grad Karlovac teku četiri rijeke: Korana i Mrežnica, Kupa i Dobra. U novije vrijeme stižu turističke upute da treba pripaziti na još jednu rijeku: to je rijeka hodočasnika svetom Josipu. U tu rijeku ulijeva se danas i ovaj silni val pobožnika, ovo mnoštvo hodočasnika Marijine legije" naglasio je biskup Valentin te upozorio kako se vâlja veliko zlo na Crkvu s raznih strana – iznutra i izvana: tu su razni potresi, a nakon toga slijedi veliko zlo – kao neki tsunami, smrtonosna poplava zla, kazao je biskup Pozaić te istaknuo kako na poziv svetog Oca pape Franje mi odgovaramo žarkom molitvom krunice, i redovitim prikazanjem dnevnih križeva koje prikazujemo s Isusovom žrtvom na oltaru. "Danas se, sigurno, Majka Marija posebno raduje kad vidi ovo mnoštvo svojih legionara u ovom domu – svetištu svoga Josipa, ovdje u Karlovcu. Sasvim je razumljivo da članovi Marijine legije hodočaste u svetište svetog Josipa, pogotovo u ovo vrijeme kad smo još uvijek u sjeni milosti Godine svetog Josipa, koja je bila za Zagrebačku nadbiskupiju proglašena od blagdana do blagdana svetog Josipa, tj. od 19. ožujka 2017. do 19. ožujka 2018. istaknuo je biskup Valentin.
Prezentirajući svetog Josipa kao čovjeka od malo riječi biskup Valentin je kazao kako je danas oko nas sve puno i previše riječi, potrebnih i nepotrebnih, dobrih i zlih. "Na neke smo sintagme već navikli: genetsko inženjerstvo, političko, financijsko, pravosudno, izborno, demografsko, ideološko … Susrećemo i novu stvarnost: lingvističko inženjerstvo ili sugestivni lažni rječnik, upotreba ispraznih, zavodljivih, dvosmislenih, besadržajnih riječi.
Tako se, prema potrebi, novo ljudsko biće, tek začeti čovjek, naziva conceptus, pre-embrio, biološki materijal, nakupina stanica … Neslućene manipulacije pokrivaju se zvučnim nazivima: medicinski pomognuta oplodnja (in vitro) ili zamjensko majčinstvo; abortus nije više ubojstvo već samo prekid trudnoće – kao da će se nastaviti, ili pravo na izbor – pro choice – a što je ubojstvo; umjesto o eutanaziji, ubojstvo čovjeka pri kraju života, govori se o dostojanstvenom umiranju …
U definiciji o obitelji ne smije se spominjati otac i majka – i dijete. Dijete napose smeta. Međutim, ako se izbaci dijete, obitelj može biti bilo što" zaključuje biskup Pozaić i dodaje "Istovremeno, opća je povika – ovaj puta s pravom – na demografsku katastrofu u hrvatskom narodu, jer djece nema.
Zlo govora i rječnika – nastavlja se. Postalo je važno biti politički korektan, a ne moralno korektan: pošten, pravedan, vjeran, istinoljubiv." kazao je biskup te dodao: "Promatramo svetog Josipa kao oca obitelji. U današnjem svijetu postoji kriza očeva, pa i kriza roditelja. Najprije očevi, a onda i majke, pretvorili su se u svojevoljne izbjeglice iz vlastite obitelji. To je tragedija za današnje i buduće naraštaje." kazao je biskup Valentin te upozorio kako: "Uspjeh u karijeri, sport, umjetnost… Sve to postaje nevažno kad su obiteljske stvari u pitanju. Dobro je znano da je vrijeme provedeno s obitelji najvažnije." ustvrdio je biskup Valentin, te zaključio: "Nitko od nas ne može biti sveti Josip. Svatko od nas pozvan je vjerno i hrabro, poput svetog Josipa – svatko u svom staležu, vremenu i prostoru – čuti Božji poziv i velikodušno ga živjeti."
Marijina legija je katolička laička organizacija koja je nastala u irskome glavnom gradu Dublinu 7. rujna 1921. godine. Početak joj je bio vrlo skroman: petnaestak laika, većinom mlađe dobi, zajedno s o. Michaelom Toherom, svećenikom Dublinske nadbiskupije, okupilo se na molitvu i promišljanje o tome kako bi najbolje mogli ugoditi Bogu i probuditi ljubav prema njemu u svijetu. Tako su započeli s apostolatom. Među pokretačima tog prvog sastanka bio je i sluga Božji Frank Duff (1889.-1980.), koji je kasnije imao odlučujuću ulogu u razvoju i širenju organizacije. Idejom laičkog apostolata Marijina legija bila je ispred svog vremena jer će tek Drugi vatikanski koncil općenito naglasiti apostolsku dužnost svakog kršćanina.
Marijina legija danas djeluje u 170 država diljem svijeta. Djelatnih i pomoćnih (molitvenih) članova zajedno ima više od 10 milijuna. U mnogim zemljama Legija je darovala brojne mučenike – u Kini oko 4000 legionara junački je poginulo za svoju vjeru, a oko 20.000 bilo ih je utamničeno.
U Hrvatskoj Legija djeluje od 1956. godine. Legijini ogranci postoje u Đakovačko-osječkoj, Požeškoj, Zagrebačkoj, Sisačkoj, Bjelovarskokriževačkoj, Varaždinskoj, Riječkoj, Zadarskoj, Šibenskoj i Splitsko-makarskoj (nad)biskupiji. Najviše vijeće Marijine legije za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije je Regija Zagreb.
{eventgallery event='2018-10-6-MarijinaLegija'attr=images mode=tiles max_images=120 thumb_width=200 offset=0}
