Krizmanici Karlovačkog dekanata hodočastili su stopama Miroslava Bulešića, u subotu 19. studenog 2016. godine, zajedno sa svojim župnicima i župnim vikarima. 160 krizmanika iz župe BDM Snježne, Sveta tri Kralja, Presvetog Srca Isusova, Svetog Martina, Svetog Franje Ksaverskog iz karlovačkih naselja Dubovac, Banija, Novi Centar, Hrnetić, Švarća i Kamensko, prvo su se zaustavili u crkvi u Lanišću gdje im je župnik preč. Dalibor Pilekić opisao sam događaj mučeništva blaženog Miroslava Bulešića nakon čega su hodočasnici pohodili župnu kuću i mjesto mučeništva. Nakon Lanišća karlovački krizmanici vozili su se kroz Aleju glagoljaša upoznavši tako dugu i važnu povijest hrvatske pismenosti. Posjetivši Hum, nazvan najmanjim gradom na svijetu, krizmanici su se uputili u Poreč, gdje su razgledali Eufrazijevu baziliku te se upoznali sa tragovima kršćanstva iz prvih kršćanskih vremena koji žive i danas čemu je blaženi Miroslav dokaz. Putujući prema Svetvinčentu karlovački su se krizmanici zaustavili u pavlinskom samostanu i crkvi u Svetom Petru u šumi gdje im je fra Vito Spetić protumačio povijesti i važnost pavlina u Hrvatskoji i Istri. Konačno odredište karlovačkim krizmanicima bila je crkva svetog Vinka mučenika u Svetvinčentu gdje su u oltaru izloženi posmrtni ostaci blaženog mučenika Miroslava Bulešića, na kojemu je misno slavlje predvodio mons. Antun Sente, ml., rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu u koncelebraciji s karlovačkim svećenicima vlč. Dujom Kurtovićem, vlč. Antunom Kolićem, vlč. Filipom Pavlovićem i fra. Ivanom Šarićem. U prigodnoj homiliji mons. Sente kazao je krizmanicima kako je ovo hodočašće zapravo škola kršćanstva i povijesti hrvatskog naroda u Istri koji je jedinog i pravog prijatelja imao u Katoličkoj crkvi, upoznavši krizmanike sa činjenicom da su upravo istarski svećenici imali presudnu ulogu u povratku Istre u Hrvatsku državu, okupljeni u Svećeničkom zboru svetog Pavla kojemu je tajnik bio blaženi Miroslav a predsjednik Zbora mons. Božo Milanović. „Naime na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. godine na kojoj se odlučivalo o sudbini Istre nakon Drugog svjetskog rata, podatke koje su prikupili mons. Božo Milanović i drugi hrvatski svećenici bili su jedan od glavnih argumenata zašto je Istra pripala Hrvatskoj koja je bila dijelom Jugoslavije. Nadalje, nastanak glagoljice usko je vezan uz liturgiju, dakle uz Crkvu, što je hrvatskom narodu dalo posebni status u odnosu na druge narode da smiju liturgijske čine slaviti na vlastitom jeziku u vremenu dok neki sadašnji europski narodi nisu ni postojali. Zatim Eufrazijeva bazilika, prostor gdje se stoljećima slavi Bog, nalazi se na Unescovom popisu svjetske kulturne baštine. Konačno blaženi Miroslav Bulešić, svećenik, pravi je primjer čovjeka koji se bori za vlastiti narod, a da pritom ostvaruje univerzalno poslanje ljubavi koje nam je pokazao Krist. To je najbolje pokazao potpisom na gore spomenutom dokumentu ali i izjavom: "Ja sam katolički svećenik i podijelit ću svete sakramente svima koji ih zatraže: i Hrvatu i Nijemcu i Talijanu." kao i zapisanom rečenicom netom prije mučeničke smrti: "Moja osveta je – oprost".- kazao je okupljenim krizmanicima mons. Sente, te ih sve pozvao da odgovorno shvate pripremu za sakrament svete potvrde, kojim postaju punoljetni kršćani, a kojem je blaženi Miroslav dao mučenički sjaj.
{eventgallery event=2016_19_11_Krizmanici_Bulesicevim_stopama=images mode=tiles max_images=80 thumb_width=200 offset=0}
