U ono vrijeme: Reče Isus mnoštvu: »Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvijeke. Kruh koji ću ja dati tijelo je moje – za život svijeta.«
Židovi se nato među sobom prepirahu: »Kako nam ovaj može dati tijelo svoje za jelo?« Reče im stoga Isus:
»Zaista, zaista, kažem vam: ako ne jedete tijela Sina Čovječjega i ne pijete krvi njegove, nemate života u sebi! Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima život vječni; i ja ću ga uskrisiti u posljednji dan. Tijelo je moje jelo istinsko, krv je moja piće istinsko. Tko jede moje tijelo i pije moju krv, u meni ostaje i ja u njemu. Kao što je mene poslao živi Otac i ja živim po Ocu, tako i onaj koji mene blaguje živjet će po meni. Ovo je kruh koji je s neba sišao, ne kao onaj koji jedoše očevi i pomriješe. Tko jede ovaj kruh, živjet će uvijeke.«Riječ Gospodnja.
Primijetili ste, brojne emisije o kulinarstvu, spremanju hrane i blagovanju. Dobar dio minutaže brojnih medijskih kuća posvećen je upravo spravljanju hrane za tijelo. S druge strane kao da se nika nismo ne-zdravije hranili. To su apsurdi našeg vremena. No, osim tijela svaki čovjek ima i dušu. I kao što je potrebno kvalitetnom hranom nahraniti tijelo još je važnije zdravom hranom nahraniti našu dušu. I na tom polju postoje mnogi današnji dušobrižnici koji nude duševnu hranu, ali ne zato što im je stalo do života naše duše, već do prodaje svojeg proizvoda, odnosno do vlastite zarade.
Isus Krist ne niječe tijelo, naprotiv, svojim utjelovljenjem našem je tijelu dao posebnu važnost. On nam jasno otkriva ljestvicu vrednota. Ako čovjek ne hrani i njeguje svoju dušu briga oko tijela biti će uzaludna. Stoga u gore prezentiranom Evanđelju jasno nam govori o važnosti duhovne hrane. Danas je svima poznato da je On tijelom prisutan pod prilikama kuha i vina u svakom euharistijskom slavlju, odnosno svetoj misi. To je glavni razlog zašto je važno redovito pohađati nedjeljna misna slavlja. Dođite i budite nasićeni Ljubavlju!
