mons. Alfonz Grojzdek, župnik Sv. Ivana Krstitelja u Krškom u Sloveniji propovijedao je na misnom slavlju srijedom, 18. rujna 2024. godine u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Misno je slavlje predvodio mons. Antun Sente ml., rektor Josipova svetište dok su pjevanje animirali članovi župnog zbora “Sveti Josip” pod ravnanjem s. Blandine Rakarić.
Na početku misnog slavlja mons. Sente je kazao kako ovim misnim slavljem koje predvode dvojica svećenika Slovenac i Hrvat žele najaviti i pozvati hodočasnike na 9. susreta katolika iz Slovenije i Hrvatske, koji će se održati 28. rujna 2024. u Svetvinčentu, na 11. godišnjicu beatifikacije bl. Miroslava Bulešića. Susret organiziraju: Zagrebačka nadbiskupija, Riječka nadbiskupija, Varaždinska biskupija, Koparska biskupije te, domaćin Porečka i Pulska biskupija. Geslo susreta „Moja osveta je oprost!“, poznata je misao bl. Miroslava Bulešića iz Duhovnog testamenta.
U prigodnoj homiliji Papin prelat Grojzdek između ostalog je kazao kako se Božja mudrost razlikuje od ondašnjeg poimanja Židova, a možda i čovjeka današnjice. Božja mudrost nas poziva na izvrsnost koja nas uči Kristovoj ljubavi. Zato i jesmo danas došli na ovo misno slavlje da okrijepimo i ojačamo Božju ljubav u sebi. Danas Crkva slavi svetog Josipa Kupertinskog koga je ta Kristova ljubav obuzela od djetinjstva iako je bio nespretan, sav ranjen, smrdljiv, otpušten iz samostana, ali zaljubljen u Boga. Njegove zadnje riječi bile su: Duša moja ljubi!” I mi smo ljubljena djeca Božja i pozvani smo da širimo Božju ljubav, na mnoge načine. Sveti Josip je to širio bez riječi, ali je ta ljubav bila jaka kako ste to lijepo moli u pobožnosti svetom Josipu.
I mi smo pozvani širiti Božju ljubav, a to možemo ostvariti i na susretu katolika Slovenca i Hrvata kako bi se Božja ljubav ojačala u Slovenskom i Hrvatskom narodu. Za to molim na ovom misnom slavlju da bi Božja ljubav preuzela Slovence i Hrvate kako ne bi išli putovima koji nas razdvajaju već putovima kojima nas Krista poziva da budemo jedno u jedinstvu, kazao je u svojoj homiliji slovenski prelat Grojzdek.
Pri kraju misnog slavlja mons Sente pojasnio je okupljenima da je prelata Njegove Svetosti Alfonza Grojzdeka upoznao pred trideset i pet godina kada mu je kao župnik Škofje Loke pomagao da tijekom odsluženja vojnog roka može sudjelovati na misnim slavljima. Bilo je to vrijeme kada se zbog sudjelovanja na misi mogla dobiti teška kazna. Nakon određenog vremena životni putovi su im se opet spojili te na više načina surađuju. Mons. Sente je svećenike Karlovačkog dekanata poveo na hodočašće u Krško, a mons. Grojzdek doveo je svoje župljane na hodočašće svetom Josipu u Karlovac.
U svom obraćanju prelat Grojzdek tom je prigodom kazao kako je Slovenija malo drugačija nego Hrvatska. Naime Slovenija je jedna od rijetkih zemalja koja nema vjeronauka u školama. Rusija ima, Srbija ima, a Slovenija nema. I tako se produžava ateizam kod nas i kako je kazao Ivan Pavao II kada je bio kod nas u Sloveniji, da će neobuzdani liberalizam biti još teži nego komunizam. Time nas je htio upozorit da ne očekujemo ne znam kakve velike stvari. Kada sam danas došao kod mons. Sente i govorio mu o nekim poteškoćama on mi je pokazao križ, križ je naša nada, naše ufanje. Primjećujemo da se naša omladina polako vraća Crkvi. Imamo nekoliko vjerskih škola u Ljubljani i Mariboru. Mladost se budi. No, obitelj je u krizi, ali primjećujemo i susrete obitelji po svim krajevima u Sloveniji, te živimo u nadi da će iz takovih obitelji doći dobro. U Sloveniji je jaka propaganda koja promiče abortus, eutanaziju LGBT. Nadalje, problem je i to što nam nedostaje duhovnih zvanja. Nekada smo u Sloveniji imali 260 bogoslova, a sada ih je svega 20. Pomažu redovnici svojim članovima. Mislim da je situacija u Hrvatskoj bolja. Takvo je stanje Crkve u Sloveniji.
Stoga se nadam i vjerujem da će ovaj susret u prvom redu biti zahvala vama Hrvatima za velikodušnost, za gostoljubivost, a onda i vaša nama Slovencima. Uistinu je prava stvara da se ostvaruje dijalog jer dijalog nas povezuje.
Ne mogu govoriti o globalnoj razini, ali zato mogu posvjedočiti o svojem odnosu s vama Hrvatima. Mi u Sloveniji smo jako zahvalni što je tadašnji nadbiskup Stepinac dao zaštitu našim slovenskim svećenicima za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata da smo mogli biti u vašim župama. Poznato je da su slovenski svećenici u to teško vrijeme djelovali i u Karlovcu. Nadalje, moja baka Tereza bila je izbjeglica u Prvom svjetskom ratu. Utočište je našla ovdje u blizini, u Ogulinu od kuda je pomagala članovima naše obitelji koji su bili bez oca i bez majke. Možemo kazati da su Hrvati pripomogli moju obitelji. Nadalje, dok sam bio na odsluženju vojnog roka u onoj državi u Sarajevu susreo sam se s jednim Hrvatom s kojim sam postao najbolji prijatelj jer me je spasio u jednoj veoma teškoj situaciji. Sjećam se i jedne sestre milosrdnice koja je službovala u uredu zagrebačkog nadbiskupa kao vratarica. Zahvaljujući noj upoznao sam i kardinal Šepera i kardinala Kuharića, i biskupa Škvorca s kojima sam ostvario lijepo prijateljstvo, iako su oni bili biskupi, a ja običan župnik. Tokom mog svećeničko služenja u Sloveniji, više sam puta surađivao i s biskupima i nadbiskupima u Splitu, Zadru, Đakovu, Dubrovniku. Kod mene u župu u mom župnom dvoru posljednje dvije godine života boravio je jedan svećenik Đakovačke biskupije, koji je imao određene probleme. Prilikom njegove sahrane biskup Čiril Kos mi je dao svojevrsno priznanje kazavši kako taj svećenik nije mogao djelovati u Đakovu ali je mogao u Sloveniji, kao trajnu zahvalu često bi na putu u Rim svratio do mene i darovao nekoliko litara dobrog đakovačko vina. Za vrijeme Domovinskog rata primili smo i mnoge izbjeglice iz Hrvatske, pa i iz Bosne i Hercegovine, među njima u župskom stanu jednu obitelj grkokatoličkog svećenika, te generalnog vikara Sarajevske nadbiskupije, koji je uredio da je jedne godine u mojoj župi krizmu dijelio kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup. Mogu zaključiti da smo uvijek imali jako lijepe odnose s Hrvatima. A posebno mi je drago da sam obnovio prijateljstvo s vašim mons. Senteom.
Zahvalivši mons. Grojzdeku na dolasku mons. Sente je još jedno sve pozvao da hodočaste u Svetvinčenat na susreta katolika iz Slovenije i Hrvatske da sudjeluju u programu koji će započet u 10 sati, te se nastaviti svečanom misom u 11 sati na slovenskom i hrvatskom jeziku, a završiti će zajedničkim ručkom svih sudionika i prigodnim glazbenim programom.
Popodne je predviđeno da hodočasnici, po slobodnom izboru, pohode Lanišće – mjesto mučeništva bl. Miroslava ili Vodnjan gdje se nalazi velika zbirka relikvija.
