Fontana u Josipovu dvorištu
Željko Mareković – Marek
Ususret 331. obljetnici izbora svetog Josipa zaštitnikom Hrvatske,
i u zahvalu 60 godina služenja
časnih sestara Družbe Kćeri Božje ljubavi u Karlovcu
Nacionalno svetište svetog Josipa, Karlovac
Galerija „Martin Borković“
Fontana u Josipovu dvorištu,
u dvorištu Nacionalnog svetišta svetog Josipa. Sastoji se od tri dijela: U prvom dijelu nalazi se pet izvora vode gdje će se hodočasnici i svaki dobronamjerni prolaznik moći napiti vode. Pet, zbog pet rana Isusovih kroz koje je potekla živa voda od koje se čovječanstvo još uvijek napija i nadahnjuje za mnoge umorne dane i godine putujući ususret vječnosti. Zatim slijedi stijena ukrašena kristogramom, jednim od najstarijih znakova raspoznavanja prvih kršćanima. Kristogram ili Hi-ro je monogram načinjen od slova hi i ro (X i P), prvih dvaju grčkih slova Kristova imena (grč. Hristos). Rani kršćani prihvatili su ga kao kršćanski simbol i vrlo je uobičajen u ranokršćanskoj umjetnosti. Predaja kaže kako je rimski car Konstantin Veliki u noći uoči odlučujuće bitke usnuo san u kojem mu je rečeno da će pobijediti ako na svoje stjegove stavi ovaj znak. Car je to i učinio i pobijedio je svog protivnika u Rimu. Nakon toga je 313. godine donio proglas kojim je priznao kršćane ravnopravnima svim drugim rimskim građanima i omogućio im javno ispovijedanje svoje vjere. Ne podsjeća li to na sliku Josipova sna iz kojega razaznaje da je Marija začela po Duhu Svetomu, da mu je skloniti dijete Isusa i Mariju dok ne prođe opasnost, kao i san iz kojega spoznaje vrijeme povratka domu. Iz te stijene ukrašene kristogramom izviruju četiri česme ne bi li žednom čovjeku utažile žeđ te mu omogućile punjenje spremnika vodom za put, povratak domu gdje ga čeka svakodnevnica ispunjena mnogim izazovima radosti i tuge. Okrijepljen Kristovom "Živom vodom" koju je primio na hodočašću svetom Josipu, u sakramentalnom susretu sa živim Bogom, žedan čovjek, hodočasnik, moći će poput svetog Josipa naći izgubljeno dijete, potrebnu snagu i mudrost za čuvanje obitelji, te okrepu za sve zadaće života. Nisu bez razloga četiri česme ili slavine. One označavaju sve četiri strane svijeta, kao i sveobuhvatnost, univerzalnost ili četiri vjetra, ali i četiri evanđelista koji prezentirajući život Isusa Krista svima nama daju poruku i poticaj za bolji život.
U trećem dijelu dubovačke fontane može se nazrijeti Kvirinova svjetiljka s kristogramom iz 4. stoljeća pronađena u Sisku. Kao u ono vrijeme, a tako i danas, područje današnjeg Dubovca povezano je rijekom Kupom s gradom Siskom. Okrijepljen "Živom vodom" čovjeku je potrebno svjetlo Istine da mu osvjetljava put. Sama Kvirinova svjetiljka, osim što je veoma vrijedna zbog svoje starosti, izrađena od bronce u obliku janjeta s naglašenom runom koja u sebi skriva kalendar (točkice i krugove) povezuje nas s predmetima koje su koristili kršćani na ovim prostorima u prvim stoljećima kršćanstva. Možda je takvu svjetiljku koristio i sveti Kvirin, mučenik, biskup sisački čijoj je biskupiji pripadalo područje današnjeg Dubovca, o čemu svjedoče artifakti izloženi u muzejskoj vitrini u dnu Nacionalnog svetišta.
Cijela skulptura, djelo dubovačkog umjetnika Željka Marekovića – Mareka, ukrašena je četirima rijekama koje simboliziraju četiri karlovačke rijeke: Kupu, Mrežnicu, Koranu i Dobru koja na više mjesta ponire i izvire, baš kao što to prikazuje rijeka na opisanoj alegorijskoj svjetiljki. Cijela je fontana bijela i lijepo se nadovezuje na bijeli zvonik kojemu kao da drži temelj, odnosno kao da ga želi dosegnuti, te uz pomoć njegove visine i čujnom melodijom njegovih zvona svima posvjedočiti o brojnim osvježenjima i utaženim molitvama izmoljenim pri svetom Josipu, Mariji i Isusu na Dubovcu. Dubovačka fontana nema ravnih linija, već su sve u nekom zaobljenom obliku što s jedne strane otkriva djetinju zaigranost autora, ali i potiče korisnika fontane kao i posjetitelja Josipova dvorišta na igru s Bogom koja uključuje i tatu i mamu i dijete, odnosno i Stvoritelja i stvorenje. Njena bijela boja prizivlje nevinost djetinjstva, ali i poziva na čistoću hoda kroz život, odnosno ispiranje svake prljavštine, one istočne, kao i vremenite. Fontana u dvorištu svetog Josipa priključena je na stoljetni karlovački vodovod koji svoje izvorište ima na Borlinu, poznatom izvoru vode po svojoj čistoći i visokoj kvalitete vode.
Iako je izrada fontane trajala dulje vrijeme, zanimljivi su mi bili Josipovi radnici koji su ostvarivali Marekovu zamisao. U početku kao da nisu razumjeli što i kako to treba izgledati, a privodeći kraju ovu novu umjetničku skulpturu u Josipovu dvorištu na Dubovcu i sami su sve više postajali svjesni vrijednosti nove umjetničke instalacije, pa i ponosni što su baš oni imali mogućnost izraditi tako lijepo i ispunjeno simbolikom bogato djelo.
Antun Sente, ml.
Autor skulpture: Željko Marković – Marek,
Savjetnica: Melita Mareković – Jagoda,
Teološke i povijesne sugestije: mons. Antun Sente, ml.,
Marekove zamisli izradili: Josip Smerdelj, Ivica Špehar, Kamal Jendoubi i Zdravko Belušić.
{eventgallery event='2018_25_5_Josipovafontana' attr=images mode=tiles max_images=120 thumb_width=200 offset=0}
