Aktualnou Župi BDMS i Nacionalnom Svetištu Svetog Josipa

Treći susret rektora i upravitelja hrvatskih Svetišta i Dan župnoga zajedništva župljana župe BDM Snježne, Karlovac-Dubovac održan je u Nacionalnom svetištu svetoga Josipa 19. rujna 2018. godine kada je svečano proslavljena posveta crkve svetoga Josipa u Karlovcu.

1955. godine u Karlovac je stigao svećenik Marijan Radanović koji je u to doba prepoznao duhovnu potrebu Karlovčana, a posebno Dubovčaka. Naime župna crkva Blažene Djevice Marije Snježne nalazi se na blago nepristupačnom terenu, stoga Radanović vidi potrebu za izgradnju nove crkve u podnožju staroga grada Dubovca i župne crkve. Svojim radom i zalaganje od ondašnje komunističke vlasti dobio je sve potrebne dozvole i krenuo u izgradnju crkve svetoga Josipa. 19 godina nakon njegova dolaska u Karlovac, odnosno 15. rujna 1974. godine kardinal Franjo Šeper, tadašnji pročelnik Kongregacije za nauk vjere posvetio je crkvu svetoga Josipa i upravo taj događaj svečano je proslavljen u današnjem Nacionalnom svetištu svetoga Josipa na dva načina u srijedu 19. rujna, pošto se na sam dan posvete Svetišta održavao Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu na kojem je sudjelovalo četrdesetak članova dubovačke Obiteljske zajednice.

2018-09-19--Posveta-Svetita-45

Mons. Antun Sente, ml., rektor Nacionalnog svetišta svetoga Josipa pri preuzimanju službe rektora Svetišta tražio je savjete drugih rektora i upravitelja hrvatskih Svetišta pa je tako organiziran Prvi susret rektora i upravitelja hrvatskih Svetišta u Karlovcu pri svetom Josipu 2014. godine. Drugi susret održan je slijedeće godine u Šibeniku u svetištu sv. Nikole Tavelića, a ove godine Karlovac je opet bio domaćin trećega susreta rektora i upravitelja Svetišta. Lijepa naša broji nekoliko desetaka nacionalni, odnosno nad/biskupijskih Svetišta, a svako Svetište sa sobom nosi brojne obaveze tako da se ovom susretu odazvalo desetak rektora, to jest upravitelja: preč. Domagoj Matošević, rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, preč. Ivan Lenić, rektor svetišta Gospe od Brze pomoći u Slavonskom Brodu, fra Robert Ćibarić, OFM Conv., upravitelj svetišta Majke Milosrđa u Kloštru Ivanićkom, fra Zdravko Tuba, OFM Conv., upravitelj svetišta u Molvama, pop Ante Luketić, upravitelj svetišta Gospe od Čudesa u Oštarijama, preč Josip Šimatović, upravitelj svetišta Hrvatskih mučenika u Udbini, fra Roko Bedalov, OFM Conv., upravitelj prošteništa Svetog Antuna Padovanskog na zagrebačkom Svetom Duhu, o. Filip Vicić, CM, upravitelj prošteništa Gospe novigradske u Novigradu na Dobri i preč. Vjekoslav Meštrić, upravitelj prošteništa Gospe Stenjevečke u zagrebačkom Stenjevcu te domaćin msgr. Antun Sente, ml., rektor Nacionalnog svetišta svetoga Josipa u Karlovcu.

2018-09-19--Posveta-Svetita-13

Rektori i upravitelji svetišta okupili su se u poslijepodnevnim satima i prvo su posjetili „Aquatiku,“ akvarij slatkovodne ribe u Karlovcu s čijom upravo karlovačko svetište jako dobro surađuje u međusobnoj promciji. Nakon posjeta akvariju u hodočasničkom domu „mons. Marijan Radanović“ održan je okrugli stol na temu „Radosti i teškoće rektora“ koji se pokazao vrlo plodonosnim jer je svaki upravitelj Svetišta imao priliku govoriti o zahtjevima i ponudama njegova Svetišta. Nakon okruglog stola, kao vrhunac dana, uslijedila je sveta misa koju je predvodio preč. Ivan Lenić u koncelebraciji s ostalim rektorima i upraviteljima Svetišta te karlovačkim svećenicima predvođenim dekanom preč. Draženom Karačićem. U svojoj homiliji preč. Lenić, tumačeći odlomak Lukina evanđelja u kojem Isus susreće Zakeja, carinika, govori „Danas je došlo spasenje ovoj kući“ misleći pritom ne samo na ovu crkvu kao građevinu, već na Crkvu kao zajednicu Kristovih vjernika, misleći pritom kako je došlo spasenje svakom od nas pojedinačno u našoj kući, to jest našem srcu. Preč. Lenić govorio je i o svetom Josipu: „Karlovačko svetište svetog Josipa raste – rekao bih - nekako baš kako je rastao sveti Josip u Božjem planu, među ljudima i u Crkvi: nenametljivo, a ustrajno. I daje svoj dragocjeni obol – opet kao sveti Josip u Svetoj obitelji, povijesti spasenja i Crkvi. Tako i u Crkvi našega hrvatskoga naroda, gdje ono postupno zadobiva mjesto koje zaslužuje kao svetište zaštitnika cijeloga našega hrvatskoga naroda i domovine.“ Svetu misu obogatio je zbor Nacionalnog svetišta pod ravnanjem s. Blandine Rakarić, FCD i pod orguljskom pratnjom gospodina Krešimira Klarića te duhovni glazbeni sastav „RiM“ iz Zagreba i karlovački zbor mladih „Agape“ pod vodstvom vjeroučitelja Matije Milošića.

2018-09-19--Posveta-Svetita-23

Pri kraju misnog slavlja uslijedilo je svjedočanstvo gospodina Zlatka Krznarića, vozača kamiona, supruga i oca petero djece iz Čakovca koji je unatoč teškoj situaciji brojnih dugova i doživljenje prometne nesreće u kojoj je ostao bez desne noge, uz ohrabrenje svoje žene i bolničkoga kapelan, uspio održati vjeru u Boga. Naime u trenutku kada je njegovoj obitelji prijetio život na prosjačkom štapu, gospodin Krznarić, predajući sve u Božje ruke, doživljava najveću sreću u svome životu. Rodilo smo se peto dijete, zadržao je posao profesionalnog vozača kamiona, iako je ostao bez jedne noga te ima protezu, riješio je sve financijske probleme koje je imao. Sam kaže kako je to jedino bilo moguće uz Božji zahvat. O svemu tome Zlatko je napisao knjigu „Ti si svjedok.“ Svjedočeći, stalno je napominjao kako je on neobrazovan čovjek, koji nikada nije ni sanjao o tome da napiše knjigu, koji ni ne znao kako napisati knjigu, ali s Božjom pomoći njegova knjiga doživjela je treće izdanje. Gospodin Krznarić u svojoj župi osnova je molitvenu zajednicu muškaraca posvećenu svetom Josipu s kojom je hodočastio u Nacionalno svetište svetoga Josipa prije prvoga tiskanja knjige te je svoju knjigu posvetio zagovoru svetoga Josipa kojemu također pripisuje uspjeh svoje knjige.

2018-09-19--Posveta-Svetita-34

Na ovoj svetoj misi prvi put je Evanđelje navješteno iz novoga evanđelistara Nacionalnoga svetišta. Evanđelistar je izrađen od bakra tehnikom iskucavanja, starom zlatarskom tehnikom. Cijele korice su posrebrene i djelomično pozlaćene dok su kopče izrađene od mesinga. Svima je poznat govor o Presvetom Trojstvu, Bogu Ocu, Sinu i Duhu Svetom, u teološkom govoru govori se i o trojstvu na zemlji Isusu, Mariji i Josipu. Na prednjoj stranici nalazi se prikaz Isusa i svetoga Josipa koji je replika kipa iz Nacionalnog svetišta akademskoga kipara Ante Starčevića. Marija je prikazana u obliku zvijezde, koja se redovito koristi kao simbol Gospe. Ispod prikaza Isusa i svetog Josipa nalazi se 1687. godina, to jest godina kada je sveti Josip izabran za zaštitnika Hrvatske. Također na prednjoj strani nalazimo medaljone koji prikazuju četiri evanđelista. Ti medaljoni replika su medaljona s bjelokosnog plenarija prvog zagrebačkog biskupa Duha. Između medaljona proteže se hrvatski pleter. Na stražnjoj strani dominira logo Svetišta kojeg okružuju četiri grba zagrebačkih biskupa koji su vezani uz svetoga Josipa i njegovo svetište u Karlovcu. Prvi grb je grb biskupa Martina Borkovića na čiji su zahtjev hrvatski sabornici 9. i 10. lipnja 1687. proglasili svetoga Josipa zaštitnikom Hrvatske. Slijedi grb blaženog kardinala Alojzija Stepinca koji je začetnik ideje Nacionalnoga svetišta svetoga Josipa. Treći je grb kardinala Franje Šepera koji je 1974. godine posvetio crkvu svetoga Josipa i zadnji grb pripada slugi Božjem kardinalu Franji Kuhariću koji je karlovačku crkvu svetoga Josipa uzdigao na razinu Nacionalnoga svetišta. Hrbat je ukrašen riječju Evanđelistar ispisan glagoljicom, čime se želi oteti zaboravu prisutnost glagoljaša na Dubovcu koji su ovdje došli iz Topuskoga bježeći od Osmanlija. Evanđelistar se zatvara dvijema kopčama. Jedna je ukrašena šestokrakom zvijezdom unutar koje se nalazi ruka naoružana mačem što je u srednjem vijeku bio simbol viteškog dostojanstva dato za hrabre podvige u očuvanju kršćanstvo u čemu je bila i uloga novizgrađenog Karlstadta. Druga kopča je ukrašeno hrvatskom šahovnicom. Na prvoj strani ugrađeno je poludrago kamenje zvano ametist do se na kopčama nalaze dva kamena žada, a na zadnjoj strani četiri karneola. Evanđelistar su idejno osmislili preč. Matija Pavlaković, rektor Međubiskupijskoga sjemeništa u Zagrebu i mons. Antun Sente, ml., a njihovu ideju umjetnički je ostvario zlatar Božidar Šeremet,

2018-09-19--Posveta-Svetita-38

Susret rektora i upravitelja Svetišta završio svečanošću župnog zajedništva, nazvanom Dan župnoga zajedništva u kojem su aktivno sudjelovale brojne župne zajednice. Nakon svete mise uslijedilo je druženje u dvorištu Svetišta obasjano bakljama i svijećama. Dubovački župljani i pristigli Josipovi štovatelji družili su se uz brojne delicije pripremljenih od samih župljana uz glazbenu animaciju već spomenute duhovno glazbene sastave „RiM“ i zbor mladih „Agape.“

2018-09-19--Posveta-Svetita-7