KARDINAL JOSIP BOZANIĆ
NADBISKUP ZAGREBAČKI
p r o g l a s
Godine svetoga Josipa
na području Zagrebačke nadbiskupije
Svetoga Josipa, Zaručnika Blažene Djevice Marije, naš hrvatski vjernički puk od davnina s posebnom ljubavlju časti, zahvalno prepoznajući potrebu za Njegovom blizinom i Njegovom pomoći, te s pouzdanjem moli Njegovu zaštitu i zagovor kod Gospodina u raznim potrebama.
Prepoznajući tu neprekidnu privrženost i očitovanja žarke pobožnosti prema prečistom ZaručnikuBlažene Djevice Marije, zaštitniku cijele Crkve, hrvatski biskupi izabrali su svetoga Josipa za zaštitnika Hrvatske.
U hrvatskoj nacionalnoj povijesti s posebnim ponosom i obvezom pamtimo da je tadašnji hrvatski Sabor, duboko osjećajući bȉlo naroda, svetoga Josipa 1687. godine, dakle prije 330. godina, jednoglasno izabraoza posebnoga zaštitnika Kraljevstva Hrvatske. Hrvatski su biskupi godine 1972. zauzeli stav da je odluka Hrvatskoga sabora iz 1687. godine »i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljava sve peripetije oko svoga suvereniteta«.
Spominjući se te obljetnice,
kao i Godine svetoga Josipa, proglašene 1987.,
i snažno osjećajući duhovne i materijalne potrebe sadašnjega trenutka
ovime proglašavam
Godinu svetoga Josipa
na području Zagrebačke nadbiskupije
koja će vremenski biti omeđena dvjema svetkovinama svetoga Josipa
te će trajati od 19. ožujka 2017. do 19. ožujka 2018. godine.
Ovime ujedno određujem da posebno žarište te Godine bude
Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu
u kojem će se moći primiti milost oprosta svakog dana
tijekom Godine sv. Josipa.
Osim toga, neka se posebna pozornost vjernika
usmjeri na slavlja i događanja
u župama, crkvama i kapelama te u ustanovama i zajednicama
kojima je sveti Josip naslovnik.
Na dan slavlja ili posebnoga pastoralnog događaja
u tim će se crkvama moći primiti milost oprosta.
Taj se oprost proteže i na sve župe Zagrebačke nadbiskupije
prigodom slavlja na čast sv. Josipu tijekom te Godine.
U proslavi Godine sv. Josipa neka nas vodi divni uzor, blaženi Alojzije Stepinac, veliki štovatelj svetoga Josipa, da bi zajedno s njime ponavljali: »Mi s veseljem možemo danas konstatirati, da štovanje i ljubav prema sv. Josipu nisu jenjali u hrvatskome narodu, nego da rastu iz dana u dan«(Propovijed na otvorenju župe sv. Josipa, Zagreb, Trešnjevka, 20. lipnja 1937.).
U otajstvu spasenja sveti je Josip vršio očinsku zadaću prema Isusu i bio je postavljen na čelo Svete Obitelji. Već nam to pokazuje njegovo življenje odnosa s Bogom, Stvoriteljem, ali jednako tako i odnosa prema dvama gorućim pitanjima za čovjeka i narod: pitanje otajstva života i pitanje obitelji. Nadalje, sveti je Josip na najizvrsniji način očitovao odgovornost prema primljenom pozivu, preuzevši na zemlji ulogu oca i odgojitelja našega Spasitelja, potpuno pristajući uz Božji plan ljudskoga spasenja. U svojoj je pravednosti štitio i ljubavlju pratio Blaženu Djevicu Mariju u njezinu prihvaćanju Božje Riječi. Postao je uzorom dobrohotne ljudske poniznosti, koju kršćanska vjera uzvisuje i daje joj punije značenje. Sveti je Josip svjedok i učitelj jednostavnih krjeposti, koje su potrebne da bi ljudi bili dobri članovi zajednice i istinski nasljedovatelji Krista Gospodina. Zbog svega toga, kao čuvara najdragocjenijega Očeva Dara, on je trajno čašćen kao zaštitnik Kristova mističnoga tijela, koje je Crkva.
Ova je Godina prigoda da mi, vjernici Zagrebačke nadbiskupije,dok slavimo njenu Drugu sinodu u poniznosti osluškujući Duha Svetoga te moleći snagu njegovih darova,razmatramo svoj poziv i u njemu živimo po primjeru svetoga Josipa. Imajmo uvijek pred sobom velike nakane Crkve u izravnoj povezanosti i s hrvatskim društvom u kojemu živimo: otvorenost životu koji dolazi od Boga, zaštita najslabijih, uključujući nerođene, briga o obitelji i promicanje obiteljskih vrijednosti, odgoj i skrb za djecu i mlade, nesebičnost i samozatajnost u vršenju službe, zauzetost u pravednosti i milosrđu, briga za potrebite, primjeren odnos prema radu, smirena suočenost s ljudskom smrtnošću.
Hrvatski narod rado zaziva pjevajući: »Josipe, o oče sveti, čuvaj kuću i posveti. Sva obitelj da se složi, ljubav sveta da se množi«. U toj je molbi sadržana čežnja za očuvanjem blaga koje nam je Bog podario po domu i Domovini, od svetosti do zajedništva i sloge u ljubavi. Neka ova godina bude vrijeme posebne molitve za naše obitelji i za hrvatsku Domovinu, u zahvalnosti prema svima koji su se u prošlosti, a osobito u Domovinskome ratu, za nju žrtvovali.
Pozivam župne zajednice, redovnike i redovnice, te vjernike laike da se tijekom Godine upute na hodočašće u Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovac. Ujedno najavljujem da ću u Svetištu, u subotu 10. lipnja 2017. godine, predvoditi središnje slavlje proglašene Godine.
Potičem svakog vjernika i vjernicu da na čast svetom Josipu mole osobno i zajednički u obliku raznih pobožnosti, osobito za obitelji, Domovinu te za našu Crkvu zagrebačku koja je na sinodskom hodu u novosti života.
Zazivajući Božji blagoslov na sve vas, zajedno s vama molim:
Sveti Josipe, zaštitniče Hrvatske – moli za nas!
Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački
U Zagrebu, 19. ožujka 2017. godine.
Proglas Godine svetog Josipa koji je u ime kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog, 20. ožujka 2017. godine, u Nacionalnom svetištu svetog Josipa pročitao mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, možete preuzeti i poslušati ovdje:
