Obred pepeljenja, pobožnost svetom Josipu, te misno slavlje predvodio je na Pepelnicu 22. veljače 2023. godine u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente, rektor Josipova svetišta. Ovu šestu srijedu u devetotjednoj pobožnosti svetom Josipu hodočasnike su predvodili domaći župljani župe BDM Snježne s Dubovca. Uz brojne vjernike, Josipove hodočasnike na misnom su slavlju sudjelovali brojni umjetnici i kulturni djelatnici za koje se tom prigodom na poseban način molilo. Misno su slavlje svojim pjevanjem animirali članovi župnog zbora s Dubovca "Sveti Josip" pod vodstvom s. Blandine Rakarić.
U prigodnoj homiliji mons. Sente je kazao kako ćemo u korizmenom vremenu često sudjelovati u pobožnosti Križnoga puta i promatrati Isusa na križu raspetoga. Tko bi od nas ljudi svojevoljno prihvatio teret križa, muku križa, smrt križa, a Isus u njemu vidi smisao i na tom križu ustraje jer zna da nakon smrti na križu dolazi radost Uskrslog jutra. Kao Bog to naravno zna, a kao čovjek spoznaje zato što i sam često ulazi u ovakva milosna vremena. Korizma od 40 dana ima svoj oslonac u onih četrdeset godina putovanja Izraelaca iz egipatskog ropstva do Obećane zemlje, u onih četrdeset dana boravka Isusa u pustinji. Na više mjesta možemo u Bibliji pronaći mnoštvo primjera u kojima su se ljudi intenzivno pripremali za neko milosno susretanje s Bogom. Jedan od njih je i Josip Egipatski koji je morao proći kroz proces robovskog služenja, da bi ga faraon otkrio kao Božjeg čovjeka koji mu tumači snove, zapravo Božju objavu po kojoj se spašava egipatski, i izraelski narod od propasti izazvanoj glađu. Božja Riječ zapisana u Bibliji nas uči kako je svaka radost, svaki uspjeh, svaka pobjeda utemeljena na trpljenju, odricanju i pokori. Netko će to na suvremeni način reći ako si stalno naspavan, ne možeš biti uspješan. Mi vjernici znamo da se zagledani u lik Krista raspetoga možemo radovati radosti Uskrslog jutra. U pokri to spoznajemo.
Isus u Matejevom evanđelju daje tri savjeta pomoću kojih ćemo to lakše usvojiti: da se ne štedimo u dijeljenju milostinje, da budemo intenzivni molitelji i da znamo od vremena do vremena postiti, trapiti svoje tijelo. Sve je to potrebno činiti u skrovitost, kako bi naša duhovna aktivnost bila Bogu draga. Bog voli skrovita, nadasve ponizna čovjeka zato što on sam sebe ponizi postavši poslušan do smrti na križu. Kada bi ljudi više bili ponizni, ne nametali sebe, osluškivali i primjećivali druge, svijet bi bio bolji, obitelji bi bile blagoslovljenije. Svaki od nas bi bio radosniji zaključio je mons. Sente.
Nakon misnog slavlja u prostorima galerije "Martin Borković" Nacionalnog svetišta svetog Josipa uslijedila je Pepelnica umjetnika na temu „Krležina Biblija“.
U raspravi su sudjelovali povjesničar književnosti prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, teatrologinja i kazališna kritičarka prof. dr. sc. Sanja Nikčević, povjesničar umjetnosti red. prof. art. Marijan Jakubin, legolog dr. sc. Danko Plevnik i rektor mons. Antun Sente ml. Moderatorica je bila doc. dr. sc. Tanja Baran. Tom je prigodom bilo prezentirano Sveto pismo Starog i Novog zavjeta izdano 1894. godine u Beču i Leipzigu „Die Heilige Schrift des Alten und Neuen Testaments“. Riječ je o hrvatskom unikatu, jedinstvenom prijevodu s Vulgate na njemački jezik dr. Josepha Franza von Alliolia. Biblija u dva sveska, osim samoga teksta Svetog pisma, sadrži i 127 ilustracija – reprodukcija djela vrhunskih slikara izvedenih tiskarskom tehnikom kromolitografije preko cijele stranice. Neke reprodukcije tom su prigodom uvećane i izložene u galeriji. Posebnost je ovoga djela i u tome što su oba sveska bila u vlasništvu Miroslava Krleže, a sada su dio umjetničkog fundusa Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu.
Foto: Zlatko Stipković
