Događanja

Promocija kajkavskog izdanja Novog zavjeta

Već je poznato da Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu nije samo vjerska već i kulturna institucija. U nizu brojnih kulturnih događanja 28. svibnja2019. godine u Velikoj dvorani Nacionalnog svetišta svetog Josipa održala se promocija kajkavskog izdanja Novog zavjeta pod naslovom Sveto Pismo Novoga Zakona na horvatski jezik po Ivanu Rupertu Gusiću prenešeno i na svetlo dano u izdanju Hrvatskog književnog društva svetog Jeronima.


Već je poznato da Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu nije samo vjerska već i kulturna institucija. U nizu brojnih kulturnih događanja 28. svibnja2019. godine u Velikoj dvorani Nacionalnog svetišta svetog Josipa održala se promocija kajkavskog izdanja Novog zavjeta pod naslovom Sveto Pismo Novoga Zakona na horvatski jezik po Ivanu Rupertu Gusiću prenešeno i na svetlo dano u izdanju Hrvatskog književnog društva svetog Jeronima. 

U objavljivanju još je sudjelovala Ogranak Matice hrvatske u Ozlju i Hrvatsko biblijsko društvo u Zagrebu. U sam program uveo je vlč. dr. sc. Vlado Mikšić, supsidijar u Nacionalnom svetištu svetog Josipa inače zaduženi svećenik za kulturu karlovačkog kraja koji je kratko predstavio prof. dr. Alojzija Jembriha i njegovo djelovanje na kulturnom polju, a ukratko je podsjetio da se u karlovačkom kraju susreću sva tri hrvatska narječje i spomenuo se brojnih svećenika grada Karlovca i okolice koji su svojim djelovanjem obogatili hrvatsku kulturu.

Slijedilo je predstavljanje samoga djela. Predstavljanje profesora Jembriha imalo je dva osnovna dijela. U prvom dijelu u kratkim crtama govorio je o liturgijskim knjigama na kajkavskom narječju. Brojni lekcionari kao i molitvenici jasan su dokaz da se upravo preko kajkavskog narječja željelo jednostavnim vjernicima približiti evanđeoska poruka. U drugom dijelu svoga predavanja usredotočio se na samog prevoditelja Svetog Pisma Ivana Ruperta Gusića koji je rodom iz nedaleke Vivodine. Svoje izlaganje završio je izvješćem o djelovanju  zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca inače rodom Karlovčanina, koji je svesrdno poticao pisanje na narodnom jeziku, a svojom tiskarom širio kajkavsku riječ. Zatim je slijedila i riječ predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Ozlju Stjepana Bezjaka koji je podsjetio kako je došlo do suradnje u objavljivanju ovoga zanimljivoga djela te ukratko predstavio brojne djelatnosti Ogranka Matice hrvatske u Ozlju.

 

Zaključnu riječ uputio je mona. Antun  Sente, rektor Nacionalnog svetišta koji je naglasio kako je za svećenika važno da ima na raspolaganju više prijevoda Svetog pisma na osnovu čega bi mogao lakše tumačiti Božju riječ vjernome narodu.

 

 

Čitaj dalje

Oblačeći nošnju obucimo i vjeru predaka

Cvjetnica na Dubovcu

Župni listić 6. korizmena nedjelja 24.3.2024.