Događanja

Priopćenje s 33. sjednice biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine o Godini svetog Josipa

U ordinarijatu Bjelovarsko-križevačke biskupije u Bjelovaru 18. veljače održana je 33. sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita kardinala Josipa Bozanića.

 
U ordinarijatu Bjelovarsko-križevačke biskupije u Bjelovaru 18. veljače održana je 33. sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita kardinala Josipa Bozanića. Na zasjedanju su prisustvovali svi biskupi Metropolije: varaždinski Josip Mrzljak, sisački Vlado Košić, križevački Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, te pomoćni zagrebački biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski.
 
Budući da se ove godine spominjemo znakovitoga događaja, kada je prije tristo trideset godina Hrvatski sabor u tadašnjim zahtjevnim povijesnim okolnostima izabrao svetog Josipa za nebeskoga zaštitnika Hrvatskoga Kraljevstva, a u novije vrijeme Hrvatska biskupska konferencija ga proglasila zaštitnikom Hrvatske, biskupi potiču vjernike i vjerničke zajednice da se upute na hodočašće u Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu.
 
Središnje će slavlje biti u subotu 10. lipnja, a predvodit će ga kardinal Bozanić. Molitva za zagovor svetog Josipa, primjer njegova nesebičnoga života u brizi za dom i ljude, koji trebamo nasljedovati, dobar je put za suočavanje s poteškoćama u sadašnjemu vremenu u kojemu kao vjernici imamo veliku odgovornost, ističe se u priopćenju sa sjednice.
 
 
Osim obilježavanja obljetnice , nakon pozdravnih riječi mons. Huzjaka, domaćina sjednice, i uvoda kardinala Bozanića, osvrnuvši se na velik odaziv vjernika i ljepotu ovogodišnjega slavlja blagdana bl. Alojzija Stepinca, koji ostaje orijentirom za život Crkve, biskupi su razmotrili teme vezane uz pastoral ovogodišnjeg korizmenoga vremena. Nakon što su se složili oko sadržaja, a potaknuti apostolskim pismom pape Franje Misericordia et misera, pripremili su svoje korizmeno pismo, s posebnim naglaskom na dar Božjega milosrđa u sakramentu pomirenja.
 
Budući da se u hrvatskoj javnosti pojavljuju razna pogrešna tumačenja, u Pismu se posebna pozornost posvećuje odredbama o vršenju sakramentalne vlasti službenika sakramenta svete ispovijedi, naročito glede odrješenja od kazne koja je vezana uz grijeh pobačaja. Nakana je biskupa da se, brižno čuvajući katolički nauk, i svećenicima i vjernicima pomogne otkrivati neiscrpnu sakramentalnu blagodat svete Ispovjedi koja preobražava osobni život, život obitelji, Crkve i društva.
 
Biskupe posebno raduje odaziv mladih vjernika i supružnika koji pristupaju tomu sakramentu oslobođenja od grijeha i ozdravljenja duše.
 

Čitaj dalje

Budimo svjetlost svojim bližnjima

Župni listić 4. uskrsna nedjelja 21.4.2024.

Slavonci, Dalmatinci i Posavci pri svetom Josipu